Niste prijavljeni
Prijava /
f
Prijava
MojTV Prijava
Prijava
Registracija
New Image
Na vpisani email naslov vam bomo poslali povezavo za aktivacijo profila. Email naslov ne bo prikazan nikjer na portalu, temveč bo namenjen le za aktivacijo in morebitno spremembo gesla.
Pozabljeno geslo
Email:
Na vpisani email naslov vam bomo poslali povezavo za reset gesla.
Imate profil na Facebooku?
Zakaj se registrirati?
Registrirani uporabniki lahko ustvare svojo skupino tv kanalov, uporabljajp opomnik, sodelojejo v nagradnih igrah in forumih, ocenjujo filme, nanizanke in oddaje, pošiljajo zasebnih sporočil itd ..
Prva stran
TV spored
Moji kanali
Filmi na TV
Nanizanke na TV
Šport na TV
Slovenski
Hrvaški
Srpski
BiH
Filmski
Šport
Dokumentarni
Glasbeni
Otroški
Zabavni
Informativni
HD
CG
Italijanski
Nemški
Erotični
Film
Filmi na TV
Top filmi
Najnovejši filmi
Videoteka
Nanizanke
Nanizanke na TV
Top nanizanke
Najnovejše nanizanke
Nanizanke na TV
Šport
Igre
Naša ocena
-
Vaša ocena
-
SVETE PLANINE SVIJETA
,
2005.
, ,
0 min.
dokumentarni
x
0.0
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
Potrebujemo vašu ocenu!
Hm... Čini se da ti je pred ocenivanje potrebna... - prijava :).
Komentari
Neregistrirani korisnik
11.10.
05:58
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Usamljeni planinski vrhovi omiljena su mjesta uzvišenih kultova u gotovo svim religijama. Od arktičkih uzvisina Sibira, afričkih planina na samome Ekvatoru, indonezijskih otočnih vrhova, australskih osamljenih monolita, novozelandskih Alpa pa sve do Havaja rasprostranjena su drevna vjerovanja u vrhove kao sveta mjesta. Na njima obično počivaju bogovi stvoritelji koji čuvaju ulaze u drugi nebeski svijet. Putovanje tragom gotovo zaboravljenih vjerovanja u svetost planina počinje na krajnjem sjeveru euroazijskog kontinenta, u ledenoj pustoši Sibira gdje žive Dolgani. Ekipa HTV-a (autor serije Stipe Božić i snimatelj Joško Bojić) putuje u Afriku i Australiju, a zatim prati tragove velikih seoba polinezijskih naroda od Indonezije, preko Novog Zelanda do Havaja. Sudeći prema legendama današnji su Havajci, prije tisuću godina, na havajske otoke doplovili s Tahitija. Tada je otprilike i slavni maorski predak Kupe otkrio Novi Zeland. Najviši vrh Havaja, Mauma Kea, 4205 metara, vulkan je na kojem je najviši i najslavnij hram i Wahi Pana, sveto mjesto štovanja domorodačkog stanovništva Havaja.
11.10.
13:02
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Usamljeni planinski vrhovi omiljena su mjesta uzvišenih kultova u gotovo svim religijama. Od arktičkih uzvisina Sibira, afričkih planina na samome Ekvatoru, indonezijskih otočnih vrhova, australskih osamljenih monolita, novozelandskih Alpa pa sve do Havaja rasprostranjena su drevna vjerovanja u vrhove kao sveta mjesta. Na njima obično počivaju bogovi stvoritelji koji čuvaju ulaze u drugi nebeski svijet. Putovanje tragom gotovo zaboravljenih vjerovanja u svetost planina počinje na krajnjem sjeveru euroazijskog kontinenta, u ledenoj pustoši Sibira gdje žive Dolgani. Ekipa HTV-a (autor serije Stipe Božić i snimatelj Joško Bojić) putuje u Afriku i Australiju, a zatim prati tragove velikih seoba polinezijskih naroda od Indonezije, preko Novog Zelanda do Havaja. Sudeći prema legendama današnji su Havajci, prije tisuću godina, na havajske otoke doplovili s Tahitija. Tada je otprilike i slavni maorski predak Kupe otkrio Novi Zeland. Najviši vrh Havaja, Mauma Kea, 4205 metara, vulkan je na kojem je najviši i najslavnij hram i Wahi Pana, sveto mjesto štovanja domorodačkog stanovništva Havaja.
12.10.
05:57
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Inke, Asteci, Maje i sjevernoamerički Indijanci živjeli su u milosti planinskih vrhova. Znanje i snagu crpili su od planina. Pod najvišim visovima Kordiljera, meksičkih vulkana i Stjenjaka nekoć su živjeli narodi koji su prinosili bogovima vrhovima različite darove: hranu, životinje ili ukrasne predmete, a katkad i ljudske žrtve. Planinski su bogovi prijetili lavinama, gromovima ili vjetrom, ali su i darivali kišne oblake što su punili jezera i rijeke odakle su se navodnjavala polja. Autor serije Stipe Božić i snimatelj Joško Bojić putuju po Južnoj i Sjevernoj Americi istražujući nekadašnja vjerovanja u svetost planina. Starosjedioci su ga zvali Denali ili Veliki, najvjerovatnije zato što visinom dominira nepreglednim prostorima tundri, prigorskih visoravni i riječnih dolina. Danas taj vrh, najviši u Sjevernoj Americi, nosi naziv Mount McKinley. Prvi stanovnici, vjeruju stručnjaci, došli su na Aljasku još prije 30.000 godina iz Azije, preko nekadašnjeg spoja Sibira s Aljaskom. Vjeruje se kako je za vrijeme posljednjeg ledenog doba, 8.000 godina prije Krista, Beringov prolaz bio zaleđen što su, po istoj teoriji, koristili stari narodi radi migracije. Prema tome današnji Eskimi, Alueti i Indijanci potječu iz Azije.
12.10.
13:00
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Inke, Asteci, Maje i sjevernoamerički Indijanci živjeli su u milosti planinskih vrhova. Znanje i snagu crpili su od planina. Pod najvišim visovima Kordiljera, meksičkih vulkana i Stjenjaka nekoć su živjeli narodi koji su prinosili bogovima vrhovima različite darove: hranu, životinje ili ukrasne predmete, a katkad i ljudske žrtve. Planinski su bogovi prijetili lavinama, gromovima ili vjetrom, ali su i darivali kišne oblake što su punili jezera i rijeke odakle su se navodnjavala polja. Autor serije Stipe Božić i snimatelj Joško Bojić putuju po Južnoj i Sjevernoj Americi istražujući nekadašnja vjerovanja u svetost planina. Starosjedioci su ga zvali Denali ili Veliki, najvjerovatnije zato što visinom dominira nepreglednim prostorima tundri, prigorskih visoravni i riječnih dolina. Danas taj vrh, najviši u Sjevernoj Americi, nosi naziv Mount McKinley. Prvi stanovnici, vjeruju stručnjaci, došli su na Aljasku još prije 30.000 godina iz Azije, preko nekadašnjeg spoja Sibira s Aljaskom. Vjeruje se kako je za vrijeme posljednjeg ledenog doba, 8.000 godina prije Krista, Beringov prolaz bio zaleđen što su, po istoj teoriji, koristili stari narodi radi migracije. Prema tome današnji Eskimi, Alueti i Indijanci potječu iz Azije.
13.10.
05:59
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Alpski vrhovi Materhorn, Mont Blanc i Eiger svojim su linijama izazivali maštu prvih stanovnika Europe. Germanski, keltski i ilirski bogovi vuku korijene od njihovih istočnih rođaka. Slaveni su na vrhovima planina imali troglavog boga. Svećenici tog idola tvrdili su da Troglav ili Triglav ima tri glave jer vlada trima kraljevstvima - nebom, zemljom i paklom. Ime troglavog boga sačuvano je u nazivlju najviših planina i planinskih vrhova kao što su Troglav na Dinari ili Triglav u Sloveniji. Dolaskom kršćanstva na svetim se vrhovima grade križevi, kapelice ili crkve, a u mnoge kršćanske obrede uvode se i neki zatečeni rituali. Planine su demitologizirane. Prvi osvajači na vrhovima planina nisu našli nijedno božanstvo. Svejedno, slično kao u mitologiji Inka, planine, kao dio netaknute prirode, sve više postaju božanstva sama. Istodobno se svugdje po svijetu stvaraju pokreti za očuvanje čistoće planina. Stvaraju se i novi mitovi oko najviših vrhova svijeta. Mnogi danas, poput nekadašnjih tvoraca epova, opisuju svoje uspone kao junačka djela koja često nadilaze ljudske mogućnosti.
Režija
Stipe Božić
Scenarij
Stipe Božić
Uloge