Niste prijavljeni
Prijava /
f
Prijava
MojTV Prijava
Prijava
Registracija
New Image
Na vpisani email naslov vam bomo poslali povezavo za aktivacijo profila. Email naslov ne bo prikazan nikjer na portalu, temveč bo namenjen le za aktivacijo in morebitno spremembo gesla.
Pozabljeno geslo
Email:
Na vpisani email naslov vam bomo poslali povezavo za reset gesla.
Imate profil na Facebooku?
Zakaj se registrirati?
Registrirani uporabniki lahko ustvare svojo skupino tv kanalov, uporabljajp opomnik, sodelojejo v nagradnih igrah in forumih, ocenjujo filme, nanizanke in oddaje, pošiljajo zasebnih sporočil itd ..
Prva stran
TV spored
Moji kanali
Filmi na TV
Nanizanke na TV
Šport na TV
Slovenski
Hrvaški
Srpski
BiH
Filmski
Šport
Dokumentarni
Glasbeni
Otroški
Zabavni
Informativni
HD
CG
Italijanski
Nemški
Erotični
Film
Filmi na TV
Top filmi
Najnovejši filmi
Videoteka
Nanizanke
Nanizanke na TV
Top nanizanke
Najnovejše nanizanke
Nanizanke na TV
Šport
Igre
Naša ocena
-
Vaša ocena
-
Čovjek i prostor
,
2022.
, ,
50 min.
dokumentarni
x
0.0
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
Potrebujemo vašu ocenu!
Hm... Čini se da ti je pred ocenivanje potrebna... - prijava :).
Komentari
Neregistrirani korisnik
13.07.
21:05
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Nagrada za Životno djelo Viktor Kovačić u 2017. godini dodijeljena je arhitektu Anti Rožiću. Arhitekt i urbanist Ante Rožić (1934.) jedan je od ključnih protagonista hrvatske arhitekture druge polovice 20. stoljeća, koji je svoj radni vijek proveo u Makarskoj, a najveći dio opusa ostvario u južnoj Dalmaciji. U duhu kritičkog regionalizma stvorio je arhitekturu pripadnosti biokovskom podneblju, a njegova "periferna" pozicija i duboka ukorijenjenost u lokalni kontekst doveli su ga do razvoja vlastitog arhitektonskog pristupa, koji je istodobno jasno povezan s internacionalnim kretanjima, ali i neopterećen konvencijama kasnog modernizma. Neke od ranih realizacija ostaju neopravdano nezabilježene u hrvatskoj arhitektonskoj historiografiji, poput projekta crkve u Podgori. Nakon toga Rožićeva iskoraka sa sakralnim projektom oblikovne senzualnosti na tragu južnoameričke moderne arhitekture uslijedio je niz zamijećenih radova u turističkim tipologijama i javnim zgradama. Među prvim važnijim realizacijama je hotel Maestral u Brelima, gdje je konfiguracija kultiviranog krajolika replicirana u "raumplanu" javnih etaža, a interijer brižljivo projektiran u duhu sinteze vizualnih umjetnosti, što će se nastaviti i u drugim projektima. Rožić je već na početku svojeg arhitektonskog djelovanja razvio metodu projektiranja koja izvire iz neposrednog, osobnog kontakta s mjestima na kojima je radio, čemu je bitno pridonijela činjenica da je poznavao "svaki kamen i svako stablo" na terenu. Radeći u ambijentima snažnih prirodnih obilježja poput Podbiokovlja i urbanih identiteta Makarske, koji su predstavljali eksperimentalni poligon turističkih tipologija 1960-ih i ranih 1970-ih, Rožićev rad usmjeren je prema nastojanjima da se definiraju odrednice "naše arhitekture" i kultivira autentičnost. Njegov opus važan je za razvoj arhitektonske kulture u Hrvatskoj, kao što je i bitno pridonio činjenici da je južna Dalmacija internacionalno relevantna regija arhitektonskog "mediteranskog modernizma". Izbor realizacija: Hotel Maestral u Brelima (s Matijom Salajem i Julijem De Lucom, interijer Bernardo Bernardi 1965.), Župna crkva Uznesenja Marijina u Podgori (1968.), Turistički centar Brela (interijer Bernardo Bernardi 1969.), Hotel Berulia u Brelima (1971.), Hotel Meteor u Makarskoj (s Vjerom Laznibat, 1973.), Pošta u Makarskoj (1977.), Institut "Planina i more" u Makarskoj (1978.), Dom zdravlja u Makarskoj (1978.). Scenaristice epizode: Ana Dana Beroš, Tamara Bjažić Klarin Voditelj produkcije: Viktor Sarić
14.07.
02:14
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Nagrada za Životno djelo Viktor Kovačić u 2017. godini dodijeljena je arhitektu Anti Rožiću. Arhitekt i urbanist Ante Rožić (1934.) jedan je od ključnih protagonista hrvatske arhitekture druge polovice 20. stoljeća, koji je svoj radni vijek proveo u Makarskoj, a najveći dio opusa ostvario u južnoj Dalmaciji. U duhu kritičkog regionalizma stvorio je arhitekturu pripadnosti biokovskom podneblju, a njegova "periferna" pozicija i duboka ukorijenjenost u lokalni kontekst doveli su ga do razvoja vlastitog arhitektonskog pristupa, koji je istodobno jasno povezan s internacionalnim kretanjima, ali i neopterećen konvencijama kasnog modernizma. Neke od ranih realizacija ostaju neopravdano nezabilježene u hrvatskoj arhitektonskoj historiografiji, poput projekta crkve u Podgori. Nakon toga Rožićeva iskoraka sa sakralnim projektom oblikovne senzualnosti na tragu južnoameričke moderne arhitekture uslijedio je niz zamijećenih radova u turističkim tipologijama i javnim zgradama. Među prvim važnijim realizacijama je hotel Maestral u Brelima, gdje je konfiguracija kultiviranog krajolika replicirana u "raumplanu" javnih etaža, a interijer brižljivo projektiran u duhu sinteze vizualnih umjetnosti, što će se nastaviti i u drugim projektima. Rožić je već na početku svojeg arhitektonskog djelovanja razvio metodu projektiranja koja izvire iz neposrednog, osobnog kontakta s mjestima na kojima je radio, čemu je bitno pridonijela činjenica da je poznavao "svaki kamen i svako stablo" na terenu. Radeći u ambijentima snažnih prirodnih obilježja poput Podbiokovlja i urbanih identiteta Makarske, koji su predstavljali eksperimentalni poligon turističkih tipologija 1960-ih i ranih 1970-ih, Rožićev rad usmjeren je prema nastojanjima da se definiraju odrednice "naše arhitekture" i kultivira autentičnost. Njegov opus važan je za razvoj arhitektonske kulture u Hrvatskoj, kao što je i bitno pridonio činjenici da je južna Dalmacija internacionalno relevantna regija arhitektonskog "mediteranskog modernizma". Izbor realizacija: Hotel Maestral u Brelima (s Matijom Salajem i Julijem De Lucom, interijer Bernardo Bernardi 1965.), Župna crkva Uznesenja Marijina u Podgori (1968.), Turistički centar Brela (interijer Bernardo Bernardi 1969.), Hotel Berulia u Brelima (1971.), Hotel Meteor u Makarskoj (s Vjerom Laznibat, 1973.), Pošta u Makarskoj (1977.), Institut "Planina i more" u Makarskoj (1978.), Dom zdravlja u Makarskoj (1978.). Scenaristice epizode: Ana Dana Beroš, Tamara Bjažić Klarin Voditelj produkcije: Viktor Sarić
20.07.
20:10
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Nominacije za nagradu Viktor Kovačić 2018. za najuspješnije ostvarenje u svim domenama arhitektonskog stvaralaštva. Široki tematski raspon nominacija u kategoriji javnih tj. nestambenih zgrada ukazuje na iznimno plodnu arhitektonsku godinu. Ovdje je zasigurno interesantna činjenica da su njihove lokacije, kao po pravilu, u manjim sredinama, daleko od centraliziranih gradskih središta, što čini jaku frontu argumenata u prilog prava na kvalitetne javne prostore za sve. Upravo motivirani tom ujednačenom različitošću, u ovoj epizodi propitujemo koliko Kutjevo, Gunja, Poreč, Bol i Popovača imaju zajedničkih, a koliko suprotstavljenih premisa načina kreiranja i korištenja takvih objekata, a posebice kakav projektantski utjecaj čine percepcije dislociranih autora arhitekata. Tipologije vinarije, stadiona, poslovne zgrade, hotela i škole dinamično su kontrastne i iznimno podatne za suočavanje aktera procesa investiranja, projektiranja, gradnje i korištenja. Svaka svojom društevnoodgovornom namjenom jasno artikulira i podržava specifičnosti lokalne sredine. Autori koncepcije: Sabina Sabljić, Nikola Škarić, Vedran Duplančić Voditelj produkcije: Viktor Sarić
21.07.
01:50
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Nominacije za nagradu Viktor Kovačić 2018. za najuspješnije ostvarenje u svim domenama arhitektonskog stvaralaštva. Široki tematski raspon nominacija u kategoriji javnih tj. nestambenih zgrada ukazuje na iznimno plodnu arhitektonsku godinu. Ovdje je zasigurno interesantna činjenica da su njihove lokacije, kao po pravilu, u manjim sredinama, daleko od centraliziranih gradskih središta, što čini jaku frontu argumenata u prilog prava na kvalitetne javne prostore za sve. Upravo motivirani tom ujednačenom različitošću, u ovoj epizodi propitujemo koliko Kutjevo, Gunja, Poreč, Bol i Popovača imaju zajedničkih, a koliko suprotstavljenih premisa načina kreiranja i korištenja takvih objekata, a posebice kakav projektantski utjecaj čine percepcije dislociranih autora arhitekata. Tipologije vinarije, stadiona, poslovne zgrade, hotela i škole dinamično su kontrastne i iznimno podatne za suočavanje aktera procesa investiranja, projektiranja, gradnje i korištenja. Svaka svojom društevnoodgovornom namjenom jasno artikulira i podržava specifičnosti lokalne sredine. Autori koncepcije: Sabina Sabljić, Nikola Škarić, Vedran Duplančić Voditelj produkcije: Viktor Sarić
Režija
Željko Sarić
Scenarij
Nikola Škarić
Vedran Duplančić
Sabina Sabljić
Uloge