(Razgovor sa stijenama) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Razgovor sa stijenama

, 2024., , 50 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

26.12. 17:20
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U ovoj priči o otocima koji rastu, koji su ujedno i najmlađi i najstariji otoci na Jadranu upoznat ćemo jedinstvene geološke i geomorfološke pojave Viškoga arhipelaga. Ujedno ćemo proći kroz najveću koncentraciju spomenika prirode i zaštićenih krajolika ove - posljednje rajske oaze Mediterana, kako je Viški arhipelag proglasila Svjetska organizacija za zaštitu prirode. Započet ćemo putovanje sa znamenitim putopiscem, znanstvenikom i geologom Albertom Fortisom, koji je prije 250 godina plovio ovim krajem i zaključio da se nalazi usred vulkanskoga trokuta. No, premda se otočić Jabuka poput crne piramide od vulkanskoga dijabaza uzdiže nad morem, Fortis se ipak prevario. Uz stručnu pomoć našega vodiča doznat ćemo kako su se te vulkanske stijene Jabuke, Brusnika i Palagruže tu našle. Upoznat ćemo se s glavnim obilježjem Viškoga arhipelaga - solnim dijapirima. Saznati što sve može napraviti obična kuhinjska sol pokopana prije 220 milijuna godina zajedno s magmatskim i vulkanskim stijenama duboko u Zemljinoj kori. Prošetat ćemo se uređenim geostazama, ploviti poput Tina Ujevića oko otoka Sveca, posjetiti Brusnik i skupljati nove spoznaje na komiškim plažama Gusarica i Kemenice s pogledom na grandiozni prirodni amfiteatar Komiškoga zaljeva. Potražit ćemo tragove dinosaura koji su gacali ovim plimnim ravnicama prije 100 milijuna godina. Uz geologiju, pratit će nas i bogato kulturno nasljeđe ovoga udaljenoga otočja. Tako ćemo doznati kako su povezane pješčane dine iz mlađeg kamenog doba s ponajboljim hrvatskim vinom Plavcem malim. Pridružite nam se na putovanju brodom, pješice, kroz špilje modre i zelene, na šljunčane uvale i najviše vrhove. Sudjeluju: dr. sc. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik, Hrvatski geološki institut Filip Prelec, geolog u Geoparku Viški arhipelag Lana Schmidt, izvršna direktorica Geoparka Viški arhipelag
27.12. 01:10
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U ovoj priči o otocima koji rastu, koji su ujedno i najmlađi i najstariji otoci na Jadranu upoznat ćemo jedinstvene geološke i geomorfološke pojave Viškoga arhipelaga. Ujedno ćemo proći kroz najveću koncentraciju spomenika prirode i zaštićenih krajolika ove - posljednje rajske oaze Mediterana, kako je Viški arhipelag proglasila Svjetska organizacija za zaštitu prirode. Započet ćemo putovanje sa znamenitim putopiscem, znanstvenikom i geologom Albertom Fortisom, koji je prije 250 godina plovio ovim krajem i zaključio da se nalazi usred vulkanskoga trokuta. No, premda se otočić Jabuka poput crne piramide od vulkanskoga dijabaza uzdiže nad morem, Fortis se ipak prevario. Uz stručnu pomoć našega vodiča doznat ćemo kako su se te vulkanske stijene Jabuke, Brusnika i Palagruže tu našle. Upoznat ćemo se s glavnim obilježjem Viškoga arhipelaga - solnim dijapirima. Saznati što sve može napraviti obična kuhinjska sol pokopana prije 220 milijuna godina zajedno s magmatskim i vulkanskim stijenama duboko u Zemljinoj kori. Prošetat ćemo se uređenim geostazama, ploviti poput Tina Ujevića oko otoka Sveca, posjetiti Brusnik i skupljati nove spoznaje na komiškim plažama Gusarica i Kemenice s pogledom na grandiozni prirodni amfiteatar Komiškoga zaljeva. Potražit ćemo tragove dinosaura koji su gacali ovim plimnim ravnicama prije 100 milijuna godina. Uz geologiju, pratit će nas i bogato kulturno nasljeđe ovoga udaljenoga otočja. Tako ćemo doznati kako su povezane pješčane dine iz mlađeg kamenog doba s ponajboljim hrvatskim vinom Plavcem malim. Pridružite nam se na putovanju brodom, pješice, kroz špilje modre i zelene, na šljunčane uvale i najviše vrhove. Sudjeluju: dr. sc. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik, Hrvatski geološki institut Filip Prelec, geolog u Geoparku Viški arhipelag Lana Schmidt, izvršna direktorica Geoparka Viški arhipelag
28.12. 17:01
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Znanstveno-popularna serija Razgovor sa stijenama putovanje je geološkom građom Hrvatske koja jasno govori o povijesti njezina razvoja kroz stotine milijuna godina. Zbog velike geološke raznolikosti i bogatstva Hrvatska je bila objektom istraživanja naših i stranih istraživača od davnih dana. Istraživanja traju i danas, i polako se slaže mozaik o rasprostranjenosti vrsta stijena, fosilima, oblicima geoloških struktura i uzrocima potresa, ali i o pojavama vrijednih mineralnih sirovina i pitke vode vezanih uz geološke formacije. Serija ujedno nastoji pridonijeti širenju znanja o fascinantnim otkrićima koja su nam omogućili mnogobrojni geolozi, kao i drugi znanstvenici i istraživači. Uz njihovu ćemo pomoć u pet epizoda snimljenih na različitim dijelovima Hrvatske, razgovarati sa stijenama i otputovati i do 500 milijuna godina u prošlost, pa se vratiti u topli miocen, sve do holocena tek nekih desetak tisuća godina prije sadašnjice. Putovanje započinje epizodom Na Papuku - Geološke skitnje, slijede Kroz Medvednicu i dalje..., Veliko putovanje - Velebit, Terra Tribus Coloribus Tincta - Istra i Otoci koji rastu - Viški arhipelag. --- U prvoj epizodi krećemo na geološke skitnje predivnom slavonskom planinom Papuk. Uz pomoć znanstvenika, naših stručnih vodiča, upoznajemo iznimnu geološku, biološku i kulturno-povijesnu baštinu ove planine. Ono što nam je na prvi pogled bio tek komad stijene odjednom će nas vratiti u razdoblje kambrija, 450 milijuna godina unatrag, u globalni događaj naglog razvoja života. Slijedeći tragove penjemo se vremenskom ljestvicom i putujemo milijunima godina geološke prošlosti. Od ostatka drevnih vulkana, preko snažnih tektonskih pokreta, do tragova Panonskoga mora. Na putu susrećemo i znamenitog Čarugu, posjećujemo i Geo-info centar u Voćinu kroz senzacionalnu virtualnu šetnju geološkim bogatstvom ovoga kraja. U Kući Panonskoga mora u Velikoj, u atraktivnom postavu susrećemo i carcharodon megalodona, dvadesetmetarskoga morskoga psa koji je plivao u nekadašnjem Panonskom moru. I tako korak po korak, dugačak milijune godina, u najmlađim naslagama sedre ugledat ćemo nos dobroćudnoga diva Regoča. Za kraj, odmorit ćemo se na jednom od najljepših prirodnih prostora Papuka, u gorskoj dolini Jankovac.
28.12. 23:35
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Znanstveno-popularna serija Razgovor sa stijenama putovanje je geološkom građom Hrvatske koja jasno govori o povijesti njezina razvoja kroz stotine milijuna godina. Zbog velike geološke raznolikosti i bogatstva Hrvatska je bila objektom istraživanja naših i stranih istraživača od davnih dana. Istraživanja traju i danas, i polako se slaže mozaik o rasprostranjenosti vrsta stijena, fosilima, oblicima geoloških struktura i uzrocima potresa, ali i o pojavama vrijednih mineralnih sirovina i pitke vode vezanih uz geološke formacije. Serija ujedno nastoji pridonijeti širenju znanja o fascinantnim otkrićima koja su nam omogućili mnogobrojni geolozi, kao i drugi znanstvenici i istraživači. Uz njihovu ćemo pomoć u pet epizoda snimljenih na različitim dijelovima Hrvatske, razgovarati sa stijenama i otputovati i do 500 milijuna godina u prošlost, pa se vratiti u topli miocen, sve do holocena tek nekih desetak tisuća godina prije sadašnjice. Putovanje započinje epizodom Na Papuku - Geološke skitnje, slijede Kroz Medvednicu i dalje..., Veliko putovanje - Velebit, Terra Tribus Coloribus Tincta - Istra i Otoci koji rastu - Viški arhipelag. --- U prvoj epizodi krećemo na geološke skitnje predivnom slavonskom planinom Papuk. Uz pomoć znanstvenika, naših stručnih vodiča, upoznajemo iznimnu geološku, biološku i kulturno-povijesnu baštinu ove planine. Ono što nam je na prvi pogled bio tek komad stijene odjednom će nas vratiti u razdoblje kambrija, 450 milijuna godina unatrag, u globalni događaj naglog razvoja života. Slijedeći tragove penjemo se vremenskom ljestvicom i putujemo milijunima godina geološke prošlosti. Od ostatka drevnih vulkana, preko snažnih tektonskih pokreta, do tragova Panonskoga mora. Na putu susrećemo i znamenitog Čarugu, posjećujemo i Geo-info centar u Voćinu kroz senzacionalnu virtualnu šetnju geološkim bogatstvom ovoga kraja. U Kući Panonskoga mora u Velikoj, u atraktivnom postavu susrećemo i carcharodon megalodona, dvadesetmetarskoga morskoga psa koji je plivao u nekadašnjem Panonskom moru. I tako korak po korak, dugačak milijune godina, u najmlađim naslagama sedre ugledat ćemo nos dobroćudnoga diva Regoča. Za kraj, odmorit ćemo se na jednom od najljepših prirodnih prostora Papuka, u gorskoj dolini Jankovac.
01.01. 17:20
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Malokome je poznato kako geološka građa Zemljine kore na području Hrvatske odražava podrijetlo iz dvaju kontinenata: europskog i afričkog. Staroj europskoj kori pripada samo manji dio Hrvatske. Početak našeg putovanja Medvednicom je granična zona Afričke, odnosno Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Upravo je ovdje ta tektonska granica i zona sudara tih dviju ploča. Istraživanje geološke građe Medvednice započinjemo uz njezin sjeverozapadni rub, na seizmogenom rasjedu koji je bio uzročnikom zadnjeg zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. godine. Nakon toga upoznajemo se sa stijenama ove planine koje se razlikuju po vrsti, sastavu, načinu i mjestu postanka. Riječju, ovdje zbilja neće biti dosadno i jednolično razgovarati sa stijenama. U mističnom krajoliku napuštenoga rudnika Gornja Bistra otkrivamo neobične kamene jastuke, pillow lave ili jastučaste lave. Ovi nalazi predstavljaju ostatak nekadašnjeg oceanskoga prostora koji se zvao Neotethys i tako geološki pratimo gdje se taj ocean nalazio u vrijeme mezozoika, u razdoblju trijasa prije 250 milijuna godina. Slijedeći tragove u stijenama utkanih u zidine Medvedgrada, istražujemo geološku baštinu Medvednice od razdoblja paleozoika sve do stijena starih tek nekih 16 milijuna godina, poput najpoznatijeg - litotamnijskog vapnenca od kojeg je sagrađena i Zagrebačka katedrala. Putujemo do razdoblja toploga miocena prije oko 12 milijuna godina, kada je Medvednica većinom bila okružena vodom i povremeno izranjala kao otok u moru Paratetis. Posjetit ćemo i špilju Veternicu nastalu djelovanjem vode tijekom milijuna godina. Put vode vodi nas malo zapadnije, u Park prirode Žumberak. Priča o trijaskim dolomitima koji ovdje prevladavaju smještena je u razdoblje prije 240 milijuna godina. U Samoborskom gorju, ući ćemo u rudnik Sv. Barbara, jedino mjesto u Hrvatskoj gdje možete vidjeti mineral siderit. Povratkom na Medvedgrad zaokružujemo ovo putovanje obogaćeni spoznajama koje sežu milijune godina u prošlost. Sudjeluju: prof. dr. sc. Bruno Tomljenović, prof. dr. sc. Dražen Balen, dr. sc. Jasenka Sremac, doc. dr. sc. Ivica Pavičić, prof. dr. sc. Vesnica Garešić, Maja Klisurić i Tajana Ban Ćurić, dipl. ing. geol. Autorica glazbe: Eva Kalogjera Dron: Mario Maslov i Branko Drakulić

Zakaj se registrirati?

Razgovor sa stijenama