(Razgovor sa stijenama) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Razgovor sa stijenama

, 2024., , 50 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

24.11. 16:24
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Ovaj znanstveno-popularni film vodi nas kroz bogatu geološku prošlost Istre. Doznajemo kako su brojni geološki procesi, stijene, minerali, tla, pejzaži i druga geološka obilježja bitno utjecala i još utječu na život ovoga kraja od gospodarstva pa do bogate kulturne baštine. Priča započinje na vrhu Vojak, u Parku prirode Učka u Bijeloj Istri. Ime su joj dali čvrsti i tvrdi vapnenci izgrađeni od ostataka kršja različitih organizama koji su živjeli u plitkim suptropskim i tropskim morima. Nakon toga krećemo prema zapadu, u drugu reljefnu cjelinu Istre, na područje Sive Istre. Naziv duguje naslagama sedimentnih sivih stijena, taloženima u razdoblju eocena. Na području Sive Istre znameniti su magični krajolici istarskih gradića na vrhovima brežuljaka poput Motovuna, Buzeta ili Boljuna. Svoj položaj zahvaljuju impozantnim megaslojevima pješčenjaka na kojima su izgrađeni. Tako je geološka građa izravno utjecala na društveni razvoj ovoga kraja. Treća boja Istarskog poluotoka je crvena zbog osobitog tla, crvenice, koje najviše na svijetu ima u Hrvatskoj, a upravo su u Istri najdeblji slojevi. Tim geologa predstavlja nam najnovije svjetsko otkrić o tome kako je zapravo crvenica nastala. Posjetit ćemo rudokop u blizini Rovinja u kraju u kojem se stoljećima vadio slavni kirmenjak, od kojeg je sagrađena Venecija i mnogi drugi gradovi i spomenici. U podzemnom kamenolomu upoznat ćemo Istarski žuti, najpoznatiji arhitektonsko-građevni kamen iz Istre. Njime je u 15. stoljeću Juraj Dalmatinac gradio po Italiji. Nezaobilazna će postaja biti i istočni dio poluotoka, područje Labinštine, poznato po kopanju ugljena. Uz obilje rudnoga bogatstava, otkrit ćemo zbog čega boksit s ponosom zovemo hrvatskim nacionalnim mineralom. Prateći geološke tragove na Istarskom poluotoku proći ćemo četirima razdobljima izdizanja Jadranske karbonatne platforme, razdobljima njezinih kopnenih faza kada su ti različiti sedimenti i tla nastajali. I pred kraj, mimohod dinosaura. Imat ćete prigodu upoznati dinosaure, biljojede i mesojede, koji su gacali muljevitim tlom pod vrućim suncem razdoblja krede. Posjetit ćemo i plodno tlo crvenice u okolici Umaga i doznati zašto je ono prvo tlo zaštićeno kao spomenik kulture. Za kraj možemo nazdraviti neraskidivoj povezanosti tla s kulturnom baštinom i tradicijom ovoga kraja čašom autohtonog istarskoga terana ili, tko je za bijelo, uživati u bogatoj aromi malvazije. Sudjeluju: Akademik Goran Durn, dr. sc. Ivor Perković, Sergej Zvocak, dipl. ing. geol., prof. dr. sc. Aleksandar Mezga, prof. dr. sc. Bruno Saftić, Milan Mihovilović, dipl. ing. geol., Moreno Coronica
28.11. 23:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U ovoj priči o otocima koji rastu, koji su ujedno i najmlađi i najstariji otoci na Jadranu upoznat ćemo jedinstvene geološke i geomorfološke pojave Viškoga arhipelaga. Ujedno ćemo proći kroz najveću koncentraciju spomenika prirode i zaštićenih krajolika ove - posljednje rajske oaze Mediterana, kako je Viški arhipelag proglasila Svjetska organizacija za zaštitu prirode. Započet ćemo putovanje sa znamenitim putopiscem, znanstvenikom i geologom Albertom Fortisom, koji je prije 250 godina plovio ovim krajem i zaključio da se nalazi usred vulkanskoga trokuta. No, premda se otočić Jabuka poput crne piramide od vulkanskoga dijabaza uzdiže nad morem, Fortis se ipak prevario. Uz stručnu pomoć našega vodiča doznat ćemo kako su se te vulkanske stijene Jabuke, Brusnika i Palagruže tu našle. Upoznat ćemo se s glavnim obilježjem Viškoga arhipelaga - solnim dijapirima. Saznati što sve može napraviti obična kuhinjska sol pokopana prije 220 milijuna godina zajedno s magmatskim i vulkanskim stijenama duboko u Zemljinoj kori. Prošetat ćemo se uređenim geostazama, ploviti poput Tina Ujevića oko otoka Sveca, posjetiti Brusnik i skupljati nove spoznaje na komiškim plažama Gusarica i Kemenice s pogledom na grandiozni prirodni amfiteatar Komiškoga zaljeva. Potražit ćemo tragove dinosaura koji su gacali ovim plimnim ravnicama prije 100 milijuna godina. Uz geologiju, pratit će nas i bogato kulturno nasljeđe ovoga udaljenoga otočja. Tako ćemo doznati kako su povezane pješčane dine iz mlađeg kamenog doba s ponajboljim hrvatskim vinom Plavcem malim. Pridružite nam se na putovanju brodom, pješice, kroz špilje modre i zelene, na šljunčane uvale i najviše vrhove. Sudjeluju: dr. sc. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik, Hrvatski geološki institut Filip Prelec, geolog u Geoparku Viški arhipelag Lana Schmidt, izvršna direktorica Geoparka Viški arhipelag
01.12. 16:30
Dodaj u Podsetnik

Zakaj se registrirati?

Razgovor sa stijenama