(Razgovor sa stijenama) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Razgovor sa stijenama

, 2024., , 50 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

07.11. 23:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Malokome je poznato kako geološka građa Zemljine kore na području Hrvatske odražava podrijetlo iz dvaju kontinenata: europskog i afričkog. Staroj europskoj kori pripada samo manji dio Hrvatske. Početak našeg putovanja Medvednicom je granična zona Afričke, odnosno Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Upravo je ovdje ta tektonska granica i zona sudara tih dviju ploča. Istraživanje geološke građe Medvednice započinjemo uz njezin sjeverozapadni rub, na seizmogenom rasjedu koji je bio uzročnikom zadnjeg zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. godine. Nakon toga upoznajemo se sa stijenama ove planine koje se razlikuju po vrsti, sastavu, načinu i mjestu postanka. Riječju, ovdje zbilja neće biti dosadno i jednolično razgovarati sa stijenama. U mističnom krajoliku napuštenoga rudnika Gornja Bistra otkrivamo neobične kamene jastuke, pillow lave ili jastučaste lave. Ovi nalazi predstavljaju ostatak nekadašnjeg oceanskoga prostora koji se zvao Neotethys i tako geološki pratimo gdje se taj ocean nalazio u vrijeme mezozoika, u razdoblju trijasa prije 250 milijuna godina. Slijedeći tragove u stijenama utkanih u zidine Medvedgrada, istražujemo geološku baštinu Medvednice od razdoblja paleozoika sve do stijena starih tek nekih 16 milijuna godina, poput najpoznatijeg - litotamnijskog vapnenca od kojeg je sagrađena i Zagrebačka katedrala. Putujemo do razdoblja toploga miocena prije oko 12 milijuna godina, kada je Medvednica većinom bila okružena vodom i povremeno izranjala kao otok u moru Paratetis. Posjetit ćemo i špilju Veternicu nastalu djelovanjem vode tijekom milijuna godina. Put vode vodi nas malo zapadnije, u Park prirode Žumberak. Priča o trijaskim dolomitima koji ovdje prevladavaju smještena je u razdoblje prije 240 milijuna godina. U Samoborskom gorju, ući ćemo u rudnik Sv. Barbara, jedino mjesto u Hrvatskoj gdje možete vidjeti mineral siderit. Povratkom na Medvedgrad zaokružujemo ovo putovanje obogaćeni spoznajama koje sežu milijune godina u prošlost. Sudjeluju: prof. dr. sc. Bruno Tomljenović, prof. dr. sc. Dražen Balen, dr. sc. Jasenka Sremac, doc. dr. sc. Ivica Pavičić, prof. dr. sc. Vesnica Garešić, Maja Klisurić i Tajana Ban Ćurić, dipl. ing. geol. Autorica glazbe: Eva Kalogjera Dron: Mario Maslov i Branko Drakulić
10.11. 16:30
Dodaj u Podsetnik
14.11. 23:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Velebit, naša najduža planina, duga 145 kilometara, svojom ljepotom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. No, njena je geološka priča također zapanjujuća, laicima ponekad zbunjujuća, a znanstvenicima, geolozima koji je proučavaju i danas otvara brojna nova pitanja i potrebu za novim istraživanjima. U ovoj priči istražujemo kako su se stijene, koje najvećim dijelom grade Velebit, nastale u plitkome moru na rubu ekvatorijalnoga pojasa prakontinenta Pangeje, našle gotovo pet tisuća kilometara sjevernoistočnije. Krećemo na veliko putovanje koje je trajalo 300 milijuna godina. Počinjemo na Zavižanu, pa preko sjevernih obronaka Velebita u planinskom naselju Krasno posjećujemo sjedište Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. U Centru za posjetitelje Krasno, u stručnom i atraktivnom postavu, najviše nas zanima geološka prošlost planine, animirani film zorno opisuje stvaranje Velebita od morskih plićaka do danas. To je odlična početna točka za obilazak. Krasno je od davnina poznato po hodočasničkim posjetima marijanskom svetištu. To nam je dobra početna točka da krenemo na hodočašće dalekom geološkom prošlošću. I odjednom smo u razdoblju karbona, u morima žive brojni oblici foraminifera, koralji, amoniti, trilobiti. Uz pomoć paleontologinja i mi nalazimo fosile tih organizama starih više od 300 milijuna godina. S ličke strane Velebita prebacujemo se u srednji dio Parka prirode Velebit, sada smo u razdoblju perma, prevladavaju goleme papratnjače, preslice, u moru žive brojni organizmi. Otkrivamo fosile morskih organizama koji su obitavali u plitkom moru, uz rub afričkoga kontinenta prije 250 milijuna godina. Putujući geološkim razdobljima, na polovici između ličke i morske strane Velebita, stižemo na granicu trijasa i jure. Stijene su bogate mikrofosilima, ali i fosilima vidljivih i golim okom. Prateći geološku prošlost, vraćamo se i u povijest istraživanja Velebita, u šezdesete godine prošloga stoljeća, kada svoja istraživanja započinje zaslužni znanstvenik Hrvatskog geološkog instituta dr.sc. Ivo Velić. U razgovoru s njim i njegovom suprugom, prof. emeritom Josipom Velić, saznajemo mnogo o prošlosti istraživanja planine kao i o tome kako je upravo Ivo Velić nadjenuo međunarodno prihvaćeno ime znamenitim Velebitskim brečama. Ove vapnenačke breče, čiji se postanak pretpostavlja prije oko 34 milijuna godina, mnogi smatraju najzanimljivijom i najzagonetnijom jedinicom na Velebitu. Na geološkom hodočašću svjedočimo snažnoj tektonici koja je razlamala vapnence i izdizala stijene iz mora. Ovo je putovanje iznimno jer u sebi sabire ljepotu prirode koja nas cijelo vrijeme okružuje, a istovremeno pruža potpuno novi uvid u planinu. Nama, laicima, znanstvenici su odškrinuli vrata prema nevjerojatnim znanstvenim spoznajama i omogućili da i mi, u manje od sat vremena, pratimo grandiozno putovanje dugo 300 milijuna godina. Sudjeluju: prof. dr. sc. Bruno Tomljenović, dr. sc. Ivo Velić, prof. emerita Josipa Velić, doc. dr. sc. Karmen Fio Firi, doc. dr. sc. Maja Martinuš, Branimir Šajatović Autorica glazbe: Eva Kalogjera Narator: Ivan Kojundžić Majstor rasvjete: Domagoj Vranar
17.11. 16:30
Dodaj u Podsetnik

Zakaj se registrirati?

Razgovor sa stijenama