(Planet Earth III) - Nanizanke

Naša ocena9/10
Vaša ocena-

Planet Earth III

, 2023., , 58 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

07.08. 20:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Slatka voda je krv planeta Zemlje i poprište nevjerojatnih životinjskih drama. U srcu kostarikanske prašume, iznad vrlo posebnog jezera odvija se malo poznat spektakl. Do deset tisuća kliznih gatalinki - najveće poznato okupljalište te vrste na svijetu - silazi sa stabla radi najvažnijeg događaja u godini - razmnožavanja. Trajat će samo jedan dan, a kako mužjaci brojčano nadmašuju ženke u odnosu devet prema jedan, konkurencija je žestoka. Za to vrijeme, dok u Šri Lanki sušna sezona doseže vrhunac, posljednje preostalo pojilište kilometrima uokolo postaje magnet za drugu životinju - močvarnog krokodila. Divovi dugi i do pet metara vrebaju ispod površine i strpljivo čekaju da žedni jeleni aksis priđu pojilu na gutljaj vode. Hvatanje plijena nije lak zadatak jer zahtijeva od njih nešto posebno. Nigdje drugdje nije zabilježeno kako su ti lukavi krokodili naučili iskoristiti potrebu svojega plijena za svježom vodom vrebanjem iz zamke. Jedan od najvećih problema života u slatkovodnom svijetu dinamična je priroda vode. Može se pojaviti, nestati ili se začas promijeniti. Opstanak u tim dinamičnim okruženjima ovisi o prilagodbi. U delti rijeke Okavango dolazak velike godišnje poplave velik je događaj za čopor od pet afričkih divljih pasa. Na suhom su među najuspješnijim lovcima na kontinentu, ali lovišta im se pretvaraju u močvaru pa moraju pronaći nov način da ovladaju tim vodenim svijetom. Slatka voda presudna je za život, ali je ograničen resurs. Od sve vode na svijetu samo 2,5 posto je slatko, a većina je zarobljena kao led ili skrivena duboko ispod zemlje. Dostupno je manje od jedan posto slatke vode. Ljudima slatka voda treba za piće, poljoprivredu, navodnjavanje, industriju i energiju. Kroz povijest osmislili smo izvanredne načine da nam uvijek bude dostupna za svaku potrebu, što pothranjuje opasan privid da je ima beskrajno mnogo. Ipak, danas dvije trećine velikih rijeka svijeta više ne dopire do mora, a u posljednjih 50 godina slatkovodne vrste doživjele su 83-postotni pad u svijetu - nagliji nego kod vrsta u bilo kojem drugom staništu.
08.08. 14:21
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Slatka voda je krv planeta Zemlje i poprište nevjerojatnih životinjskih drama. U srcu kostarikanske prašume, iznad vrlo posebnog jezera odvija se malo poznat spektakl. Do deset tisuća kliznih gatalinki - najveće poznato okupljalište te vrste na svijetu - silazi sa stabla radi najvažnijeg događaja u godini - razmnožavanja. Trajat će samo jedan dan, a kako mužjaci brojčano nadmašuju ženke u odnosu devet prema jedan, konkurencija je žestoka. Za to vrijeme, dok u Šri Lanki sušna sezona doseže vrhunac, posljednje preostalo pojilište kilometrima uokolo postaje magnet za drugu životinju - močvarnog krokodila. Divovi dugi i do pet metara vrebaju ispod površine i strpljivo čekaju da žedni jeleni aksis priđu pojilu na gutljaj vode. Hvatanje plijena nije lak zadatak jer zahtijeva od njih nešto posebno. Nigdje drugdje nije zabilježeno kako su ti lukavi krokodili naučili iskoristiti potrebu svojega plijena za svježom vodom vrebanjem iz zamke. Jedan od najvećih problema života u slatkovodnom svijetu dinamična je priroda vode. Može se pojaviti, nestati ili se začas promijeniti. Opstanak u tim dinamičnim okruženjima ovisi o prilagodbi. U delti rijeke Okavango dolazak velike godišnje poplave velik je događaj za čopor od pet afričkih divljih pasa. Na suhom su među najuspješnijim lovcima na kontinentu, ali lovišta im se pretvaraju u močvaru pa moraju pronaći nov način da ovladaju tim vodenim svijetom. Slatka voda presudna je za život, ali je ograničen resurs. Od sve vode na svijetu samo 2,5 posto je slatko, a većina je zarobljena kao led ili skrivena duboko ispod zemlje. Dostupno je manje od jedan posto slatke vode. Ljudima slatka voda treba za piće, poljoprivredu, navodnjavanje, industriju i energiju. Kroz povijest osmislili smo izvanredne načine da nam uvijek bude dostupna za svaku potrebu, što pothranjuje opasan privid da je ima beskrajno mnogo. Ipak, danas dvije trećine velikih rijeka svijeta više ne dopire do mora, a u posljednjih 50 godina slatkovodne vrste doživjele su 83-postotni pad u svijetu - nagliji nego kod vrsta u bilo kojem drugom staništu.
11.08. 20:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Sir David Attenborough putuje u skriveni svijet šuma, gdje se životi prepleću na najneočekivanije načine. Od umjerenih šuma Kanade, gdje rijetko viđeni bijeli medvjedi love lososa, do šuma tikovine u Indiji, gdje zviždukavi divlji psi zajedno nastoje oboriti plijen triput veći od njih, šume planeta Zemlje pune su nevidljivih veza. Da bi se istaknuli u maglovitim planinskim šumama Kine, mužjaci tragopana osmislili su komičnu plesnu točku, dok u gustoj tropskoj prašumi rogati cvrčci sklapaju neočekivane saveze kako bi otjerali kukce ubojice, a istočnjački bjelokljuni kljunorošci idu u nevjerojatne krajnosti da zaštite svoj pomladak. Iako tek počinjemo shvaćati koliko je život u šumi međusobno duboko povezan, znamo da su te veze ugrožene krčenjem šuma. Svako stablo zamršen je ekosustav za sebe, no ljudi ih svake godine posijeku 15 milijardi. U Amazoniji ih zamjenjuju plantažama jedne vrste drveća - eukaliptusa - koje bogate i složene svjetove pretvaraju u jedva nešto više od zelenih pustinja. U malim dijelovima preostale šume životinje poput čimpanza, naših najbližih rođaka, prisiljene su spajati kraj s krajem u skladu s ljudskim svijetom.
12.08. 14:25
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Sir David Attenborough putuje u skriveni svijet šuma, gdje se životi prepleću na najneočekivanije načine. Od umjerenih šuma Kanade, gdje rijetko viđeni bijeli medvjedi love lososa, do šuma tikovine u Indiji, gdje zviždukavi divlji psi zajedno nastoje oboriti plijen triput veći od njih, šume planeta Zemlje pune su nevidljivih veza. Da bi se istaknuli u maglovitim planinskim šumama Kine, mužjaci tragopana osmislili su komičnu plesnu točku, dok u gustoj tropskoj prašumi rogati cvrčci sklapaju neočekivane saveze kako bi otjerali kukce ubojice, a istočnjački bjelokljuni kljunorošci idu u nevjerojatne krajnosti da zaštite svoj pomladak. Iako tek počinjemo shvaćati koliko je život u šumi međusobno duboko povezan, znamo da su te veze ugrožene krčenjem šuma. Svako stablo zamršen je ekosustav za sebe, no ljudi ih svake godine posijeku 15 milijardi. U Amazoniji ih zamjenjuju plantažama jedne vrste drveća - eukaliptusa - koje bogate i složene svjetove pretvaraju u jedva nešto više od zelenih pustinja. U malim dijelovima preostale šume životinje poput čimpanza, naših najbližih rođaka, prisiljene su spajati kraj s krajem u skladu s ljudskim svijetom.
12.08. 20:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
David Attenborough otkriva izvanredne načine borbe kojima životinje odolijevaju elementima u svijetu ekstrema - mjestima gdje život visi o niti. Od planinskih vrhova do užarenih pustinja, od polarnih tundri do dubokih podzemnih špilja, u ta daleka mjesta rijetko tko navraća, ali životinje koje ondje žive neke su od najotpornijih i najprilagođenijih na Zemlji. U Vijetnamu se vide pravi razmjeri vjerojatno najveće špilje na svijetu - Hang Son Doong. U njezinim dubinama viđaju se slijepe bijele pećinske ribe u malim vodenim mlakama, gdje žive od hranjivih tvari koje cure iz džungle iznad njih. Skupno grljenje može biti supermoć za preživljavanje, pogotovo u zimskoj hladnoći planine Atlas. Za mladog berberskog makakija, odvojenog od čopora, životno je važno pronaći ostale i pridružiti im se prije nego što padne noć. Na putu ga čeka i neočekivana prepreka. Najveće okupljalište možda je ipak u planinama Meksika, gdje prezimljuju milijuni leptira monarha. Ali mir im narušava oluja koja pogađa njihovo šumsko sklonište. Požari su jedna od najrazornijih sila prirode, ali su i nužni za održavanje zdravlja nekih staništa - malo gdje kao u savanama sjeverne Australije. Promjenom klime ekstremni vremenski događaji sve su češći i često sve intenzivniji. U ravnicama Kenije slonica predvodnica bori se da svoja dva sina održi na životu. Nakon mjeseci suše i s krajnje oskudnim zalihama hrane i vode, obitelj je suočena s tragedijom. Malo je ekstremnijih mjesta od pustinje Gobi, gdje temperature mogu dosegnuti i do 40 Celzijevih stupnjeva, i plus i minus. No ondje se udomaćila jedna legendarna životinja naviknuta na ekstreme - snježni leopard.

Zakaj se registrirati?

Planet Earth III