(Planet Earth III) - Nanizanke

Naša ocena9/10
Vaša ocena-

Planet Earth III

, 2023., , 58 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

10.07. 14:34
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Velik dio svijeta ostaje gotovo neistražen jer je uglavnom pod vodom. Ocean prekriva dvije trećine planeta i zavičaj je 80 posto cjelokupnog životinjskog svijeta. No malo znamo o njemu. Epizoda nas vodi kroz golemi raznoliki ocean otkrivajući izvanredne navike i prilagodbe potrebne za opstanak u tom staništu. Plitka mora tropskih krajeva možda izgledaju kao raj, no ona su bojno polje na kojem se moraju čuvati čak i grabežljivci poput ubojite ribe lava. Ništa nije onakvim kakvim se čini. Bradavičasta riba klaun, najosebujniji lovac na grebenu, na glavi nosi štap za pecanje, opremljen mamcem nalik na račića, koji može biti kobno privlačan. Daleko od tropskih krajeva, u hladnim vodama Sjeverne Amerike, sunce hrani šume divovskih algi. Ondje je opasno za mlade rogate psine. Kroz alge patroliraju veliki brancin i veći morski psi, ali prava je opasnost zakopana ispod. Život u oceanskim prostranstvima počiva na ovim otocima morske trave, no danas ih zamjenjuje nešto sasvim drukčije, a to je plastika. Svake godine u oceanu završi 12 milijuna tona. Za mnoge je smrtonosna, ali neke životinje uče se služiti prednostima plastičnih splavi. Najmanje poznati dijelovi oceana njihove su velike dubine. Za odlazak onamo potrebna su posebna plovila koja mogu izdržati tlak. Kad ostavite površinu za sobom, sunčeva svjetlost slabi i ulazite u strani svijet, gdje se susrećete s golemim sifonoforama, dužima od plavetnoga kita te pelikanskom jeguljom s golemim čeljustima kojima može progutati plijen veći od vlastita tijela. U današnjem oceanu životinje se moraju natjecati s nama. Južnoamerički morski lavovi koji žive uz obalu Čilea usvojili su pametnu tehniku pljačkanja ribarskih mreža - što sada čini na tisuće njih, ali uz velik rizik. Životinje su evoluirale na izvanredne načine kako bi udovoljile zahtjevima života u oceanu. No mogu li se sad prilagoditi novom zadatku: životu uz nas?
13.07. 20:12
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U užarenoj pustinji Namib par nojeva podiže obitelj pri žestokoj vrućini, štiteći je od grabežljivaca - ali vrijeme otkucava i ptići počinju izlaziti iz jaja. Kad se izlegu, mladunci ne mogu dugo preživjeti na tako visokoj temperaturi, ali ne izlegu se svi odjednom. Da bi cijelo leglo preživjelo, roditelji moraju precizno sve vremenski uskladiti, ali prisiljeni su ostaviti jedno neizleglo jaje. U pustinji život teče u svijetu gotovo bez kapi vode. Čopor pustinjskih pavijana zato je u vječnoj potrazi za njom. Mlada majka niskog položaja u društvenom poretku mora se boriti za svoje pravo na piće - o tome ovisi život njezina mladunca. Bez vode mlijeko će joj presušiti. Dok se zbog klimatskih promjena pustinje diljem svijeta šire, pješčane oluje visoke i do jedne milje kreću se brzinom do 70 km/h i začas mogu progutati cijele gradove. Gdje redovito pada, kiša može preobraziti pustinju u jedan od najproduktivnijih krajolika na Zemlji - travnjak. Pašnjaci podupiru najveću koncentraciju krupnih životinja na planetu. To bogatstvo života privlači grabežljivce. Leopardi su najprilagodljivije velike mačke, a nekoliko posebnih jedinki naučilo je loviti tako što se skrivaju se u krošnjama drveća i skaču s njih. Travnjaci su jedno od najraširenijih staništa na zemlji, a na smrznutom sjeveru krda antilope sajge nestvarnoga izgleda bore se za pravo na parenje. Svake godine sedamdeset posto mužjaka pogine u borbama koje se vode još od ledenog doba. Bliže ekvatoru nalazi se travnjački raj - Cerrado u Brazilu. To je najbogatiji travnjak na svijetu no prijeti mu opasnost da zauvijek nestane. Taj se travnjak uništava više nego dvaput brže od amazonske prašume kako bi se dobila zemlja za uzgoj. Sveden je na 50 posto nekadašnje veličine, a neki predviđaju da bi u sljedećih 30 godina mogao potpuno nestati. Ali ima nade. U središnjoj Africi, jedno od najspektakularnijih okupljanja divljih životinja na svijetu svjedoči o tome što se može dogoditi kad pomognemo u zaštiti dragocjenih ekosustava i dopustimo prirodi da obnovi svoju ravnotežu.
14.07. 14:35
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U užarenoj pustinji Namib par nojeva podiže obitelj pri žestokoj vrućini, štiteći je od grabežljivaca - ali vrijeme otkucava i ptići počinju izlaziti iz jaja. Kad se izlegu, mladunci ne mogu dugo preživjeti na tako visokoj temperaturi, ali ne izlegu se svi odjednom. Da bi cijelo leglo preživjelo, roditelji moraju precizno sve vremenski uskladiti, ali prisiljeni su ostaviti jedno neizleglo jaje. U pustinji život teče u svijetu gotovo bez kapi vode. Čopor pustinjskih pavijana zato je u vječnoj potrazi za njom. Mlada majka niskog položaja u društvenom poretku mora se boriti za svoje pravo na piće - o tome ovisi život njezina mladunca. Bez vode mlijeko će joj presušiti. Dok se zbog klimatskih promjena pustinje diljem svijeta šire, pješčane oluje visoke i do jedne milje kreću se brzinom do 70 km/h i začas mogu progutati cijele gradove. Gdje redovito pada, kiša može preobraziti pustinju u jedan od najproduktivnijih krajolika na Zemlji - travnjak. Pašnjaci podupiru najveću koncentraciju krupnih životinja na planetu. To bogatstvo života privlači grabežljivce. Leopardi su najprilagodljivije velike mačke, a nekoliko posebnih jedinki naučilo je loviti tako što se skrivaju se u krošnjama drveća i skaču s njih. Travnjaci su jedno od najraširenijih staništa na zemlji, a na smrznutom sjeveru krda antilope sajge nestvarnoga izgleda bore se za pravo na parenje. Svake godine sedamdeset posto mužjaka pogine u borbama koje se vode još od ledenog doba. Bliže ekvatoru nalazi se travnjački raj - Cerrado u Brazilu. To je najbogatiji travnjak na svijetu no prijeti mu opasnost da zauvijek nestane. Taj se travnjak uništava više nego dvaput brže od amazonske prašume kako bi se dobila zemlja za uzgoj. Sveden je na 50 posto nekadašnje veličine, a neki predviđaju da bi u sljedećih 30 godina mogao potpuno nestati. Ali ima nade. U središnjoj Africi, jedno od najspektakularnijih okupljanja divljih životinja na svijetu svjedoči o tome što se može dogoditi kad pomognemo u zaštiti dragocjenih ekosustava i dopustimo prirodi da obnovi svoju ravnotežu.
14.07. 20:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Slatka voda je krv planeta Zemlje i poprište nevjerojatnih životinjskih drama. U srcu kostarikanske prašume, iznad vrlo posebnog jezera odvija se malo poznat spektakl. Do deset tisuća kliznih gatalinki - najveće poznato okupljalište te vrste na svijetu - silazi sa stabla radi najvažnijeg događaja u godini - razmnožavanja. Trajat će samo jedan dan, a kako mužjaci brojčano nadmašuju ženke u odnosu devet prema jedan, konkurencija je žestoka. Za to vrijeme, dok u Šri Lanki sušna sezona doseže vrhunac, posljednje preostalo pojilište kilometrima uokolo postaje magnet za drugu životinju - močvarnog krokodila. Divovi dugi i do pet metara vrebaju ispod površine i strpljivo čekaju da žedni jeleni aksis priđu pojilu na gutljaj vode. Hvatanje plijena nije lak zadatak jer zahtijeva od njih nešto posebno. Nigdje drugdje nije zabilježeno kako su ti lukavi krokodili naučili iskoristiti potrebu svojega plijena za svježom vodom vrebanjem iz zamke. Jedan od najvećih problema života u slatkovodnom svijetu dinamična je priroda vode. Može se pojaviti, nestati ili se začas promijeniti. Opstanak u tim dinamičnim okruženjima ovisi o prilagodbi. U delti rijeke Okavango dolazak velike godišnje poplave velik je događaj za čopor od pet afričkih divljih pasa. Na suhom su među najuspješnijim lovcima na kontinentu, ali lovišta im se pretvaraju u močvaru pa moraju pronaći nov način da ovladaju tim vodenim svijetom. Slatka voda presudna je za život, ali je ograničen resurs. Od sve vode na svijetu samo 2,5 posto je slatko, a većina je zarobljena kao led ili skrivena duboko ispod zemlje. Dostupno je manje od jedan posto slatke vode. Ljudima slatka voda treba za piće, poljoprivredu, navodnjavanje, industriju i energiju. Kroz povijest osmislili smo izvanredne načine da nam uvijek bude dostupna za svaku potrebu, što pothranjuje opasan privid da je ima beskrajno mnogo. Ipak, danas dvije trećine velikih rijeka svijeta više ne dopire do mora, a u posljednjih 50 godina slatkovodne vrste doživjele su 83-postotni pad u svijetu - nagliji nego kod vrsta u bilo kojem drugom staništu.
15.07. 14:35
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Slatka voda je krv planeta Zemlje i poprište nevjerojatnih životinjskih drama. U srcu kostarikanske prašume, iznad vrlo posebnog jezera odvija se malo poznat spektakl. Do deset tisuća kliznih gatalinki - najveće poznato okupljalište te vrste na svijetu - silazi sa stabla radi najvažnijeg događaja u godini - razmnožavanja. Trajat će samo jedan dan, a kako mužjaci brojčano nadmašuju ženke u odnosu devet prema jedan, konkurencija je žestoka. Za to vrijeme, dok u Šri Lanki sušna sezona doseže vrhunac, posljednje preostalo pojilište kilometrima uokolo postaje magnet za drugu životinju - močvarnog krokodila. Divovi dugi i do pet metara vrebaju ispod površine i strpljivo čekaju da žedni jeleni aksis priđu pojilu na gutljaj vode. Hvatanje plijena nije lak zadatak jer zahtijeva od njih nešto posebno. Nigdje drugdje nije zabilježeno kako su ti lukavi krokodili naučili iskoristiti potrebu svojega plijena za svježom vodom vrebanjem iz zamke. Jedan od najvećih problema života u slatkovodnom svijetu dinamična je priroda vode. Može se pojaviti, nestati ili se začas promijeniti. Opstanak u tim dinamičnim okruženjima ovisi o prilagodbi. U delti rijeke Okavango dolazak velike godišnje poplave velik je događaj za čopor od pet afričkih divljih pasa. Na suhom su među najuspješnijim lovcima na kontinentu, ali lovišta im se pretvaraju u močvaru pa moraju pronaći nov način da ovladaju tim vodenim svijetom. Slatka voda presudna je za život, ali je ograničen resurs. Od sve vode na svijetu samo 2,5 posto je slatko, a većina je zarobljena kao led ili skrivena duboko ispod zemlje. Dostupno je manje od jedan posto slatke vode. Ljudima slatka voda treba za piće, poljoprivredu, navodnjavanje, industriju i energiju. Kroz povijest osmislili smo izvanredne načine da nam uvijek bude dostupna za svaku potrebu, što pothranjuje opasan privid da je ima beskrajno mnogo. Ipak, danas dvije trećine velikih rijeka svijeta više ne dopire do mora, a u posljednjih 50 godina slatkovodne vrste doživjele su 83-postotni pad u svijetu - nagliji nego kod vrsta u bilo kojem drugom staništu.

Zakaj se registrirati?

Planet Earth III