(Svjetla pozornice) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Svjetla pozornice

, 2025., , 55 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

27.07. 22:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Dokumentarna serija "Svjetla pozornice" kroz sedam epizoda prikazuje razvoj hrvatske popularne kulture od 1950. do danas. Uz dokumentarno-arhivske dijelove, voditelji - bračni par Željka Ogresta i Dubravko Merlić - u studiju razgovaraju sa stručnim sugovornicima, izvode se plesne i pjevačke točke, a svaka epizoda obrađuje najzanimljivije djelo, osobu ili događaj dekade. Popularna kultura je neiscrpna riznica koja na intrigantan način pokazuje razvoj hrvatskog društva u bliskom kontaktu s jugoslavenskim i međunarodnim kretanjima. Termin "popularna kultura" nastao je kao pojam koji pokriva one sadržaje koji nisu "visoka kultura" i često je nazivana "jeftina" zabava za mase. Dolaskom tiskovina, radija i televizije sve se mijenja, pa popularna kultura počinje sve češće stvarati kvalitetna i originalna djela kojima se ne može odreći vrijednost. U Svjetlima pozornice kroz nekoliko dekada - 50-e, 60-e, 70-e, 80-e, 90-e i 2000-te - prati se popularna glazba, film, televizija i radio, tisak, književnost, kazalište, reklamna industrija, sportski idoli, industrija ljepote i internet. U seriji se, s nostalgijom, prisjećamo proteklih događaja i osoba koje su ostavile zamjetan trag u kolektivnoj svijesti građana Hrvatske. ----- Prva epizoda nas vodi u pedesete godine 20. stoljeća, koje su bile formativne za razvoj hrvatske popularne kulture. Popularne kulture ne može biti bez medija - tiska, radija, filma, televizije, nosača zvuka - kroz koje ona nastaje i dopire do široke publike, a upravo su pedesete godine bitne za razvoj hrvatskih tvornica popularne kulture. Kroz izjave sudionika vremena i eksperata doznat ćemo da su u ovom razdoblju osnovani mnogi mediji i institucije koje su odigrale presudnu ulogu u kreiranju i distribuciji sadržaja popularne kulture. U pedesetima je novinska kuća Vjesnik pokrenula legendarna izdanja Vjesnik u srijedu (VUS, 1952.), Plavi vjesnik (1954.) i Svijet (1953.) Prvi eksperimentalni TV program na području bivše države emitiran je 15. svibnja 1956. iz Zagreba, u povodu 30. godišnjice osnutka radija. Jedna od najvećih i najutjecajnijih tvornica popularne kulture bila je diskografska kuća Jugoton koja primjerice 1958. proizvedi više od pola milijuna ploča. Tih godina Jugoton izdaje i prvu jugoslavensku LP ploču zabavne glazbe - Pjeva vam Ivo Robić. Nedvojbeno najveća domaća glazbena zvijezda toga vremena, Ivo Robić, vrlo se brzo probio s terase hotela Kvarner do međunarodnog tržišta, a njegov najveći uspjeh, hit Morgen, prodan je u više od milijun primjeraka i prva je pjesma na njemačkom jeziku koja je dospjela na Billboardovu listu! Tadašnju hrvatsku estradnu scenu čine šarolikom i bogatom zagrebački festival i festival u Opatiji koji je bio pod snažnim utjecajem San Rema. O toj temi uz svjedoke vremena Miru Ungara iz kvarteta 4M i Beti Jurković govorit će i povjesničarka Anita Buhin. Svaka će epizoda sadržavati i obradu jedne od pjesama iz dekade koju obrađuje pojedina epizoda. U ovoj epizodi u studiju će nastupiti mlada pjevačica Chriztel Renae Aceveda koja će posebno dojmljivo izvesti jednu od prvih uspješnica Vice Vukova. Film je bio iznimno važan segment popularne kulture u Jugoslaviji, a na godine 1954. osnovanom festivalu u Puli dominiraju hrvatski filmovi proizvedeni u moćnom Jadran filmu. Kroz razgovor s ekspertom Silvestrom Miletom posebnu ćemo pozornost posvetiti filmovima Ne okreći se, sine Branka Bauera i H-8 Nikole Tanhofera, a nećemo mimoići ni legendarnu Zagrebačku školu crtanog filma koja se međunarodno afirmirala u pedesetim godinama. U zaključnom razgovoru, stalni stručni suradnik projekta, Igor Duda izdvojit će najvažnije karakteristike hrvatske popularne kulture u pedesetima, te najaviti sljedeću epizodu serije Svjetla pozornice o popularnoj kulturi u Hrvatskoj u šezdesetim godinama.
28.07. 15:30
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Dokumentarna serija "Svjetla pozornice" kroz sedam epizoda prikazuje razvoj hrvatske popularne kulture od 1950. do danas. Uz dokumentarno-arhivske dijelove, voditelji - bračni par Željka Ogresta i Dubravko Merlić - u studiju razgovaraju sa stručnim sugovornicima, izvode se plesne i pjevačke točke, a svaka epizoda obrađuje najzanimljivije djelo, osobu ili događaj dekade. Popularna kultura je neiscrpna riznica koja na intrigantan način pokazuje razvoj hrvatskog društva u bliskom kontaktu s jugoslavenskim i međunarodnim kretanjima. Termin "popularna kultura" nastao je kao pojam koji pokriva one sadržaje koji nisu "visoka kultura" i često je nazivana "jeftina" zabava za mase. Dolaskom tiskovina, radija i televizije sve se mijenja, pa popularna kultura počinje sve češće stvarati kvalitetna i originalna djela kojima se ne može odreći vrijednost. U Svjetlima pozornice kroz nekoliko dekada - 50-e, 60-e, 70-e, 80-e, 90-e i 2000-te - prati se popularna glazba, film, televizija i radio, tisak, književnost, kazalište, reklamna industrija, sportski idoli, industrija ljepote i internet. U seriji se, s nostalgijom, prisjećamo proteklih događaja i osoba koje su ostavile zamjetan trag u kolektivnoj svijesti građana Hrvatske. ----- Prva epizoda nas vodi u pedesete godine 20. stoljeća, koje su bile formativne za razvoj hrvatske popularne kulture. Popularne kulture ne može biti bez medija - tiska, radija, filma, televizije, nosača zvuka - kroz koje ona nastaje i dopire do široke publike, a upravo su pedesete godine bitne za razvoj hrvatskih tvornica popularne kulture. Kroz izjave sudionika vremena i eksperata doznat ćemo da su u ovom razdoblju osnovani mnogi mediji i institucije koje su odigrale presudnu ulogu u kreiranju i distribuciji sadržaja popularne kulture. U pedesetima je novinska kuća Vjesnik pokrenula legendarna izdanja Vjesnik u srijedu (VUS, 1952.), Plavi vjesnik (1954.) i Svijet (1953.) Prvi eksperimentalni TV program na području bivše države emitiran je 15. svibnja 1956. iz Zagreba, u povodu 30. godišnjice osnutka radija. Jedna od najvećih i najutjecajnijih tvornica popularne kulture bila je diskografska kuća Jugoton koja primjerice 1958. proizvedi više od pola milijuna ploča. Tih godina Jugoton izdaje i prvu jugoslavensku LP ploču zabavne glazbe - Pjeva vam Ivo Robić. Nedvojbeno najveća domaća glazbena zvijezda toga vremena, Ivo Robić, vrlo se brzo probio s terase hotela Kvarner do međunarodnog tržišta, a njegov najveći uspjeh, hit Morgen, prodan je u više od milijun primjeraka i prva je pjesma na njemačkom jeziku koja je dospjela na Billboardovu listu! Tadašnju hrvatsku estradnu scenu čine šarolikom i bogatom zagrebački festival i festival u Opatiji koji je bio pod snažnim utjecajem San Rema. O toj temi uz svjedoke vremena Miru Ungara iz kvarteta 4M i Beti Jurković govorit će i povjesničarka Anita Buhin. Svaka će epizoda sadržavati i obradu jedne od pjesama iz dekade koju obrađuje pojedina epizoda. U ovoj epizodi u studiju će nastupiti mlada pjevačica Chriztel Renae Aceveda koja će posebno dojmljivo izvesti jednu od prvih uspješnica Vice Vukova. Film je bio iznimno važan segment popularne kulture u Jugoslaviji, a na godine 1954. osnovanom festivalu u Puli dominiraju hrvatski filmovi proizvedeni u moćnom Jadran filmu. Kroz razgovor s ekspertom Silvestrom Miletom posebnu ćemo pozornost posvetiti filmovima Ne okreći se, sine Branka Bauera i H-8 Nikole Tanhofera, a nećemo mimoići ni legendarnu Zagrebačku školu crtanog filma koja se međunarodno afirmirala u pedesetim godinama. U zaključnom razgovoru, stalni stručni suradnik projekta, Igor Duda izdvojit će najvažnije karakteristike hrvatske popularne kulture u pedesetima, te najaviti sljedeću epizodu serije Svjetla pozornice o popularnoj kulturi u Hrvatskoj u šezdesetim godinama.
28.07. 22:10
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Druga epizoda vodi nas u šezdesete godine 20. stoljeća koje i u popularnoj kulturi možemo smatrati "zlatnima". Šezdesete u potpunosti otvaraju vrata zapadnim utjecajima, pa tako jedan od simbola Zapada, Coca-Cola, stiže u Jugoslaviju 1968. godine, nakon što je godinu prije stigla Pepsi. O amerikanizaciji tadašnje popularne kulture govorit će povjesničarka Radina Vučetić. Zabavna glazba dominantna je u popularnoj kulturi šezdesetih godina, a broj autora i izvođača koji se izdvajaju je velik. Svakako dominira pojava iznimnog Arsena Dedića koji se kantautorski afirmira albumom Čovjek kao ja. Uz Vicu Vukova, Terezu Kesoviju, Beti Jurković, Gabi Novak i ostale izvođače, glazbenu scenu šezdesetih obilježio je jedan glazbeni sastav. To su Dubrovački trubaduri sa svojim nenadmašnim autorom Đelom Jusićem. Uz arhivski materijal voditeljica će o fenomenu Dubrovačkih trubadura razgovarati u studiju s jedinim preživjelim članom, Lucianom Lučijem Capursom. U tom razgovoru bit će riječi i o nastupu Trubadura s pjesmom Jedan dan na Euroviziji 1968. godine. Tu pjesmu moći ćemo čuti i u studiju Svjetla pozornice. Izvest će je u novoj obradi zanimljiva ženska vokalna grupa. Kraj šezdesetih donio je i izdavanje prvog domaćeg rock albuma: 1968. u izdanju Jugotona objavljeni su Naši dani Grupe 220 koja je osnovana 1966. kad objavljuje singl Osmijeh. Sve te glazbene uspjehe prati Jugoton - godine 1960. tamo se proizvodi skoro milijun i pol ploča, a nakon preseljenja u zagrebačku Dubravu proizvodnja dostiže čak deset milijuna ploča. Šezdesete su i godine RTV Zagreb koja se razvija neslućenom brzinom, i tehnološki i programski. Kao središnja osobnost zabavnog programa izdvaja se Anton Marti koji radi kultnu zabavnu emisiju TV magazin (1961. - 1963., 1966. - 1971.). Gdje je jaka televizija, mora biti i medij koji je prati - tjednik Studio kreće 1964. kao prvi tjednik za televiziju, radio, film, glazbu i kazalište u bivšoj Jugoslaviji, a za samo nekoliko godine dostiže nakladu od 300.000 primjeraka! Svjetla pozornice neće propustiti niti filmske uspjehe hrvatske kinematografije koja je tad imala vrhunce autorskog filma u Berkovićevom Rondu, Babajinoj Brezi i Lisicama Krste Papića, ali i komercijalne uspjehe u Golikovom hitu Imam dvije mame i dva tate. Filmske šezdesete obilježio je i ratni spektakl redatelja Veljka Bulajića Bitka na Neretvi. I za kraj, ali ne najmanje važno, godine 1967. pojavljuje se kultni animirani lik koji je osvojio svijet - profesora Baltazara kreirao je Zlatko Grgić sa suradnicima. O serijalu o profesoru Baltazaru govorit će redatelj Joško Marušić. U zaključnom studijskom dijelu Igor Duda izdvojit će najvažnije segmente popularne kulture u šezdesetim godinama te najaviti što nas čeke u sedamdesetim godinama.
29.07. 15:30
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Druga epizoda vodi nas u šezdesete godine 20. stoljeća koje i u popularnoj kulturi možemo smatrati "zlatnima". Šezdesete u potpunosti otvaraju vrata zapadnim utjecajima, pa tako jedan od simbola Zapada, Coca-Cola, stiže u Jugoslaviju 1968. godine, nakon što je godinu prije stigla Pepsi. O amerikanizaciji tadašnje popularne kulture govorit će povjesničarka Radina Vučetić. Zabavna glazba dominantna je u popularnoj kulturi šezdesetih godina, a broj autora i izvođača koji se izdvajaju je velik. Svakako dominira pojava iznimnog Arsena Dedića koji se kantautorski afirmira albumom Čovjek kao ja. Uz Vicu Vukova, Terezu Kesoviju, Beti Jurković, Gabi Novak i ostale izvođače, glazbenu scenu šezdesetih obilježio je jedan glazbeni sastav. To su Dubrovački trubaduri sa svojim nenadmašnim autorom Đelom Jusićem. Uz arhivski materijal voditeljica će o fenomenu Dubrovačkih trubadura razgovarati u studiju s jedinim preživjelim članom, Lucianom Lučijem Capursom. U tom razgovoru bit će riječi i o nastupu Trubadura s pjesmom Jedan dan na Euroviziji 1968. godine. Tu pjesmu moći ćemo čuti i u studiju Svjetla pozornice. Izvest će je u novoj obradi zanimljiva ženska vokalna grupa. Kraj šezdesetih donio je i izdavanje prvog domaćeg rock albuma: 1968. u izdanju Jugotona objavljeni su Naši dani Grupe 220 koja je osnovana 1966. kad objavljuje singl Osmijeh. Sve te glazbene uspjehe prati Jugoton - godine 1960. tamo se proizvodi skoro milijun i pol ploča, a nakon preseljenja u zagrebačku Dubravu proizvodnja dostiže čak deset milijuna ploča. Šezdesete su i godine RTV Zagreb koja se razvija neslućenom brzinom, i tehnološki i programski. Kao središnja osobnost zabavnog programa izdvaja se Anton Marti koji radi kultnu zabavnu emisiju TV magazin (1961. - 1963., 1966. - 1971.). Gdje je jaka televizija, mora biti i medij koji je prati - tjednik Studio kreće 1964. kao prvi tjednik za televiziju, radio, film, glazbu i kazalište u bivšoj Jugoslaviji, a za samo nekoliko godine dostiže nakladu od 300.000 primjeraka! Svjetla pozornice neće propustiti niti filmske uspjehe hrvatske kinematografije koja je tad imala vrhunce autorskog filma u Berkovićevom Rondu, Babajinoj Brezi i Lisicama Krste Papića, ali i komercijalne uspjehe u Golikovom hitu Imam dvije mame i dva tate. Filmske šezdesete obilježio je i ratni spektakl redatelja Veljka Bulajića Bitka na Neretvi. I za kraj, ali ne najmanje važno, godine 1967. pojavljuje se kultni animirani lik koji je osvojio svijet - profesora Baltazara kreirao je Zlatko Grgić sa suradnicima. O serijalu o profesoru Baltazaru govorit će redatelj Joško Marušić. U zaključnom studijskom dijelu Igor Duda izdvojit će najvažnije segmente popularne kulture u šezdesetim godinama te najaviti što nas čeke u sedamdesetim godinama.
30.07. 22:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Treća epizoda nas vodi u sedamdesete godine 20. stoljeća koje su i u popularnoj kulturi obilježene slomom Hrvatskog proljeća. Vice Vukov, tada najpopularniji pjevač u Hrvatskoj i šire, bio je nemilosrdno kažnjen zbog svog otvorenog stava prema položaju Hrvatske u Jugoslaviji. O njegovom tragičnom slučaju u emisiji govore povjesničari Igor Duda i Tvrtko Jakovina, glazbeni kritičar Zlatko Gall i pjevačica Beti Jurković. Tjednik Start u sedamdesetima se u potpunosti afirmira na jugoslavenskom tržištu. Kombinacija obnaženih ljepotica i iznimno kvalitetnih tekstova donosi visoke tiraže i snažan utjecaj. O tom izdavačkom pothvatu govore novinari i urednici Marko Grčić, Mladen Pleše i Željko Žutelija. Filmska produkcija bila je iznimno jaka u sedamdesetima, a skoro svi filmovi imali su tih godina neki odnos, uglavnom kritički, prema sustavu, bilo da je riječ o Izbavitelju Krste Papića ili Gastarbajteru Bogdana Žižića. Uz to, bila je jaka produkcija dječjih filmova, gdje se izdvaja film Mate Relje Vlak u snijegu. Posebno važno mjesto ima najgledaniji hrvatski film svih vremena Tko pjeva zlo ne misli, Kreše Golika. O tom filmu govorit će glumica Mirjana Bohanec. Gost u studiju bit će Rade Šerbedžija koji će govoriti o svojim ulogama u TV serijama, posebno U registraturi i Bombaškom procesu, koje su samo neke od iznimno kvalitetnih serija koje je u sedamdesetima ostvarila RTV Zagreb. U studiju će gošća biti i Josipa Lisac, s kojom će Željka Ogresta razgovarati o kultnom albumu Dnevnik jedne mladosti te o rock-operi Gubec beg. Oba su ta maestralna djela kreacija nenadmašnog tandema Karlo Metikoš i Ivica Krajač. U prebogatim sedamdesetima događa se i mjuzikl Jalta, Jalta Alfija Kabilja i Milana Grgića koji svojom kvalitetom stoji uz bok najboljim svjetskim mjuziklima. O tom mjuziklu govori povjesničar Željko Luketić. Publika onog vremena predstave je mogla gledati i izvan službenih kazališta - za to se pobrinuo Relja Bašić koji 1974. godine pokreće iznimno popularan "Teatar u gostima". Sugovornica o toj temi bit će teatrologinja i redateljica Snježana Banović. Nikad dovoljno cijenjen urednik Nenad Brixy zaslužan je za pokretane visokonakladnog časopisa za djevojke Tina, ali i za otkrivanje stripa Alan Ford. Fenomen Alana Forda velikim je dijelom zasluga Brixyjeva sjajnog prijevoda koji je postao dijelom hrvatske pop-kulture. O fenomenu Alana Forda govorit će splitski novinar i književnik Ivica Ivanišević. U zaključnom dijelu voditelj i Igor Duda kontekstualizirat će najvažnije segmente popularne kulture u sedamdesetima te najaviti što nas čeke u osamdesetima u kojima je popularna kultura u Hrvatskoj doživjela procvat.

Zakaj se registrirati?

Svjetla pozornice