(Romano Bolković - 1 na 1) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Romano Bolković - 1 na 1

, 2022., , 50 min.

talk show

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

20.09. 18:01
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Philipp Blom, rođen 1970. u Hamburgu, njemački je povjesničar, filozof, pisac i radijski voditelj te jedan od istaknutijih europskih javnih intelektualaca. Povijest, filozofiju i judaistiku studirao je u Beču i Oxfordu, gdje je doktorirao radom o nacionalizmu. Uz pisanje i povijesna istraživanja godinama djeluje kao radijski autor i voditelj: na austrijskom radiju Ö1 vodi emisiju Punkt eins, producira podcast BlomCast, a od 2025. vodi i ciklus MQ Talks u bečkom MuseumsQuartieru. Djelovao je i kao kustos, gostujući istraživač i umjetnički direktor međunarodnih kulturnih projekata. Blomove knjige povezuju ozbiljno povijesno istraživanje, filozofsku refleksiju i izrazito književan, esejistički pristup. Među njegovim su najpoznatijim djelima Vrtoglave godine, Rastrgane godine, Zli filozofi, Svijet izbačen iz ravnoteže, Ono što je na kocki i Podčinjavanje Zemlje, a njegove su knjige prevedene na šesnaest jezika. Za svoj je rad primio niz međunarodnih priznanja, među kojima su Austrijski počasni križ za znanost i umjetnost te Lessingova nagrada za kritiku. U njegovim se knjigama neprestano vraća isto veliko pitanje: kako su ideje, tehnologije, društveni lomovi i promjene u odnosu čovjeka prema prirodi oblikovali moderni svijet — i što nam povijest može reći o budućnosti koja upravo nastaje. S Philippom Blomom razgovaramo o velikom paradoksu moderne: o čovjeku koji stječe sve veću moć nad prirodom i svijetom, a istodobno postaje sve nesigurniji u to tko je, kamo ide i prema kojim bi mjerilima trebao živjeti. Kroz Vrtoglave godine, Rastrgane godine i Podčinjavanje Zemlje pratimo nastanak modernoga svijeta, njegove lomove i njegova temeljna proturječja. Pitamo koliko povijest krivotvorimo samim time što znamo kako je završila te što je 1914. doista promijenila ako su masovno društvo, nova tehnologija, feminizam, psihoanaliza, novi mediji i potrošačka kultura već postojali prije Velikoga rata. Razgovaramo o svijetu u kojem više znanja ne donosi nužno više sigurnosti, a trijumf razuma proizvodi čežnju za instinktom, mitom, nacijom i nasiljem. Govorimo o krizi tradicionalnih muških uloga, novim plemenima modernoga društva, potrošačkoj industriji sreće, ratnoj traumi kao političkoj sili i jazzu kao jeziku tjelesne slobode. Pitamo što se događa s demokracijom kada hiperinflacija razori vezu između rada, štedljivosti i životnog ishoda, kako se masakr pretvara u mit o junačkoj žrtvi te kada se poslijeratno vrijeme počinje pretvarati u novo predratno vrijeme. Od Uruka i Gilgameša do Bacona, Descartesa i prosvjetiteljstva pratimo dugu povijest podčinjavanja prirode i ljudi. Razgovaramo o klasifikaciji kao instrumentu moći, o vjeri u čovjeka kao gospodara svijeta te o starom snu o "novom čovjeku", koji se danas nastavlja u transhumanizmu, biotehnologiji i umjetnoj inteligenciji. Pitamo i jesmo li doista napustili velike ideologije ili smo samo prestali prepoznavati tržište kao vlastitu ideologiju. Na kraju ostaju pitanja našega vremena: zašto golemo znanje o klimatskoj krizi još ne uspijevamo pretvoriti u djelovanje, kakva nam je nova slika svijeta potrebna i možemo li čovjeka prestati zamišljati kao gospodara prirode. Jer možda najveći problem nije u tome što još ne znamo kako izići iz staroga svijeta, nego u tome što iz njega zapravo ne želimo izići.
22.09. 20:04
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S gostom Davorom Ivom Stierom razgovaramo o Srbiji nakon pogreba Ratka Mladića, političkoj ulozi Srpske pravoslavne crkve, odnosima Beograda s Moskvom, Pekingom i Parizom te o tome može li Srbija doista napredovati prema članstvu u Europskoj uniji bez jasnog geopolitičkog opredjeljenja. Razgovaramo i o Kosovu, Crnoj Gori i vjerodostojnosti politike proširenja, ali i o pitanju može li se Europska unija dalje širiti bez promjene vlastitog načina odlučivanja. U širem europskom kontekstu govorimo o ratu u Ukrajini, budućem odnosu Europe i Rusije, mogućoj novoj sigurnosnoj arhitekturi kontinenta, ulozi Britanije i Kanade, odnosu Europske unije i NATO-a te o tome što bi europska strateška autonomija zapravo trebala značiti. Otvaramo i pitanje ubrzanog europskog naoružavanja, nove vojne uloge Njemačke, odnosa Europe prema Sjedinjenim Državama i Kini te, na kraju, mjesta Hrvatske u Europi koja se politički i sigurnosno iznova oblikuje. Davor Ivo Stier je hrvatski europarlamentarni zastupnik (HDZ) u trenutačnom sazivu Europskog parlamenta, izabran na tu dužnost do 2029. godine. Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu (Argentina). Završio je studij političkih znanosti i međunarodnih odnosa na Papinskom katoličkom sveučilištu Argentina, a potom i Diplomatsku akademiju u Zagrebu te je 1996. primljen u hrvatsku diplomatsku službu. Radio je na završetku pregovora za punopravno članstvo RH u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji i od 2016. do 2017. bio potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova.
27.09. 18:01
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Gosti Romana Bolkovića su diplomati, državnici, znanstvenici, političari, svi koji sudjeluju u oblikovanju europskih i svjetskih politika te djeluju na političke procese.
29.09. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Gosti Romana Bolkovića su diplomati, državnici, znanstvenici, političari, svi koji sudjeluju u oblikovanju europskih i svjetskih politika te djeluju na političke procese.

Zakaj se registrirati?

Romano Bolković - 1 na 1