(Romano Bolković - 1 na 1) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Romano Bolković - 1 na 1

, 2022., , 50 min.

talk show

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

03.02. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S Radovanom Žepecom razgovaramo o osnivanju udruge Dobro Dobrim - DoDo, okolnostima u kojima je nastala, vremenu njezina osnivanja te izvornoj misiji pomoći u kriznim situacijama. Poseban dio razgovora posvećen je prvim danima rata u Ukrajini. Prisjećamo se razdoblja neposredno nakon 22. veljače 2022., kada se već 24. veljače udruga stavila na raspolaganje za pomoć: kako su izgledala prva 48 sata, tko je prvi kontaktirao udrugu, na koji su se način uspostavljali kanali komunikacije i kako se u iznimno kratkom vremenu organizirao sustav djelovanja. Osvrćemo se i na činjenicu da su do danas prema Ukrajini upućena 232 šlepera humanitarne pomoći - od lijekova i medicinske opreme do energetske infrastrukture poput transformatora - te saznajemo kako logistički izgleda jedna takva operacija, od prikupljanja donacija i skladištenja do prijevoza i distribucije na terenu. U razgovor se uključuje i Oleg Ovechko, klinički psiholog iz Kijeva koji je na čelu tamošnje medicinske pomoći, ICF "Contribution to Medicine Development", koji govori o važnosti pomoći koja dolazi iz Hrvatske za funkcioniranje ukrajinskog zdravstvenog sustava, o broju ljudi koji su izravno oslonjeni na medicinsku skrb i zaštitu osiguranu putem Udruge Pomoć medicini Ukrajine, kao i o okolnostima u kojima danas djeluju zdravstveni djelatnici u ratnim uvjetima. Dotičemo se i pitanja političke budućnosti Ukrajine te načina na koji se u Ukrajini doživljavaju razgovori o budućnosti zemlje koji se često vode bez izravnog sudjelovanja Ukrajinaca, između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Povratkom u studio s Radovanom Žepecom otvaramo temu iskustva pomoći nakon razornih potresa - u Zagrebu, Čučerju i na Banovini - i kako su ta iskustva oblikovala kasniji rad udruge u izvanrednim okolnostima. Govorimo o prijelazu s privremenih rješenja, poput koliba, na izgradnju trajnih objekata u Majskim Poljanama i Petrinji te o tome što je u tim projektima bilo ključno. Razmatramo i važnost međunarodnih partnerstava u kriznim situacijama, uključujući pomoć koja je stigla iz Austrije, kao i strukturu donacija - od poduzeća i privatnih osoba do organiziranih humanitarnih akcija. Poseban naglasak stavljen je na skrb za približno 25 tisuća Ukrajinaca koji danas žive u Hrvatskoj, uključujući pomoć pri integraciji, socijalnu podršku i učenje hrvatskog jezika. Govori se i o snažnom uključivanju samih Ukrajinaca u volonterski rad udruge, koji se svake nedjelje uključuju u pakiranje paleta za slanje u Ukrajinu, kao i o važnosti te suradnje za zajedništvo i održivost pomoći. Posebna pažnja posvećena je medicinskoj pomoći, uključujući kirurške i operacijske setove osigurane u suradnji s njemačkim partnerima, te o tome koliko je takva međunarodna suradnja presudna za spašavanje života. Razgovaramo i o osobnim iskustvima ulaska u ratne zone, o činjenici da gotovo nema dijela Ukrajine u koji nije dovezena pomoć, te o sigurnosnim, logističkim i ljudskim izazovima takvih putovanja. Dotaknuli smo se i donacije u iznosu od dva milijuna kuna za djecu koja su u ratu ostala bez roditelja, s naglaskom na važnost poznavanja konkretnih potreba svakog djeteta kako bi pomoć bila ciljana i učinkovita. Na kraju razgovora donosimo pogled s terena na današnje stanje ratišta u Ukrajini, temeljen na humanitarnom radu i neposrednim informacijama, te razgovaramo o perspektivama mira, uključujući i teška pitanja mogućih teritorijalnih gubitaka i cijene koju bi mir mogao imati. Radovan Žepec rođen je 30. ožujka 1961. u Zagrebu. Oženjen je i otac dvoje djece. Hrvatski je državljanin. Osnovnu školu i Srednju školu za telekomunikacije završio je u Zagrebu. Diplomirao je 1984. godine na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer obrana, te stekao zvanje magistra politologije. Pohađao je poslijediplomski studij upravno-političkih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu u razdoblju od 1987. do 1989. godine. Profesionalnu karijeru započeo je u sustavu lokalne samouprave i školstva, gdje je od 1984. do 1990. godine radio na poslovima obrambenih priprema i stručno-političkim zadacima u Općini Maksimir. Tijekom Domovinskog rata i u poratnom razdoblju ostvario je vojnu karijeru u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani, koju je završio u činu bojnika zrakoplovstva. Obnašao je niz odgovornih dužnosti, među kojima se ističu funkcije načelnika Odjela za organizacijske i mobilizacijske poslove Zapovjedništva HRZ i PZO (1991. - 1993.) te pomoćnika zapovjednika HRZ i PZO za ustroj, popunu i mobilizaciju (1993. - 1996.). Nakon završetka vojne službe profesionalno djelovanje nastavio je u gospodarstvu kao direktor kooperacijske proizvodnje u tvrtki SA-HE d.o.o., gdje je sudjelovao u proizvodnji pištolja HS 2000, s naglaskom na organizaciju, upravljanje i koordinaciju složenih proizvodnih procesa. Sudjelovao je u projektu demokratske tranzicije Hrvatske vojske u suradnji s američkom organizacijom MPRI. Tijekom dugogodišnjeg profesionalnog rada stekao je bogato iskustvo u vođenju složenih sustava i organizacija u javnoj upravi, obrani i gospodarstvu. Istaknuo se u području organizacije vojnog školstva za potrebe HRZ i PZO, uključujući školovanje pilota, upravljanja ljudskim resursima, s iskustvom stručnog pedagoga i voditelja brojnih seminara, te vođenja proizvodnih i upravljačkih procesa u industriji naoružanja. Za svoj doprinos ustroju Hrvatske vojske te Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane višekratno je pohvaljivan i nagrađivan. Nositelj je Spomenice Domovinskog rata, odličja Bljesak, Oluja, Domovinske zahvalnosti te drugih priznanja. Također je dobitnik više priznanja za organizaciju humanitarne pomoći Hrvatima u Travniku (Bosna i Hercegovina). Društveno je aktivan kao utemeljitelj građanske inicijative, a potom i udruge Dobro Dobrim - DoDo.
08.02. 18:02
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S Radovanom Žepecom razgovaramo o osnivanju udruge Dobro Dobrim - DoDo, okolnostima u kojima je nastala, vremenu njezina osnivanja te izvornoj misiji pomoći u kriznim situacijama. Poseban dio razgovora posvećen je prvim danima rata u Ukrajini. Prisjećamo se razdoblja neposredno nakon 22. veljače 2022., kada se već 24. veljače udruga stavila na raspolaganje za pomoć: kako su izgledala prva 48 sata, tko je prvi kontaktirao udrugu, na koji su se način uspostavljali kanali komunikacije i kako se u iznimno kratkom vremenu organizirao sustav djelovanja. Osvrćemo se i na činjenicu da su do danas prema Ukrajini upućena 232 šlepera humanitarne pomoći - od lijekova i medicinske opreme do energetske infrastrukture poput transformatora - te saznajemo kako logistički izgleda jedna takva operacija, od prikupljanja donacija i skladištenja do prijevoza i distribucije na terenu. U razgovor se uključuje i Oleg Ovechko, klinički psiholog iz Kijeva koji je na čelu tamošnje medicinske pomoći, ICF "Contribution to Medicine Development", koji govori o važnosti pomoći koja dolazi iz Hrvatske za funkcioniranje ukrajinskog zdravstvenog sustava, o broju ljudi koji su izravno oslonjeni na medicinsku skrb i zaštitu osiguranu putem Udruge Pomoć medicini Ukrajine, kao i o okolnostima u kojima danas djeluju zdravstveni djelatnici u ratnim uvjetima. Dotičemo se i pitanja političke budućnosti Ukrajine te načina na koji se u Ukrajini doživljavaju razgovori o budućnosti zemlje koji se često vode bez izravnog sudjelovanja Ukrajinaca, između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Povratkom u studio s Radovanom Žepecom otvaramo temu iskustva pomoći nakon razornih potresa - u Zagrebu, Čučerju i na Banovini - i kako su ta iskustva oblikovala kasniji rad udruge u izvanrednim okolnostima. Govorimo o prijelazu s privremenih rješenja, poput koliba, na izgradnju trajnih objekata u Majskim Poljanama i Petrinji te o tome što je u tim projektima bilo ključno. Razmatramo i važnost međunarodnih partnerstava u kriznim situacijama, uključujući pomoć koja je stigla iz Austrije, kao i strukturu donacija - od poduzeća i privatnih osoba do organiziranih humanitarnih akcija. Poseban naglasak stavljen je na skrb za približno 25 tisuća Ukrajinaca koji danas žive u Hrvatskoj, uključujući pomoć pri integraciji, socijalnu podršku i učenje hrvatskog jezika. Govori se i o snažnom uključivanju samih Ukrajinaca u volonterski rad udruge, koji se svake nedjelje uključuju u pakiranje paleta za slanje u Ukrajinu, kao i o važnosti te suradnje za zajedništvo i održivost pomoći. Posebna pažnja posvećena je medicinskoj pomoći, uključujući kirurške i operacijske setove osigurane u suradnji s njemačkim partnerima, te o tome koliko je takva međunarodna suradnja presudna za spašavanje života. Razgovaramo i o osobnim iskustvima ulaska u ratne zone, o činjenici da gotovo nema dijela Ukrajine u koji nije dovezena pomoć, te o sigurnosnim, logističkim i ljudskim izazovima takvih putovanja. Dotaknuli smo se i donacije u iznosu od dva milijuna kuna za djecu koja su u ratu ostala bez roditelja, s naglaskom na važnost poznavanja konkretnih potreba svakog djeteta kako bi pomoć bila ciljana i učinkovita. Na kraju razgovora donosimo pogled s terena na današnje stanje ratišta u Ukrajini, temeljen na humanitarnom radu i neposrednim informacijama, te razgovaramo o perspektivama mira, uključujući i teška pitanja mogućih teritorijalnih gubitaka i cijene koju bi mir mogao imati. Radovan Žepec rođen je 30. ožujka 1961. u Zagrebu. Oženjen je i otac dvoje djece. Hrvatski je državljanin. Osnovnu školu i Srednju školu za telekomunikacije završio je u Zagrebu. Diplomirao je 1984. godine na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer obrana, te stekao zvanje magistra politologije. Pohađao je poslijediplomski studij upravno-političkih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu u razdoblju od 1987. do 1989. godine. Profesionalnu karijeru započeo je u sustavu lokalne samouprave i školstva, gdje je od 1984. do 1990. godine radio na poslovima obrambenih priprema i stručno-političkim zadacima u Općini Maksimir. Tijekom Domovinskog rata i u poratnom razdoblju ostvario je vojnu karijeru u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani, koju je završio u činu bojnika zrakoplovstva. Obnašao je niz odgovornih dužnosti, među kojima se ističu funkcije načelnika Odjela za organizacijske i mobilizacijske poslove Zapovjedništva HRZ i PZO (1991. - 1993.) te pomoćnika zapovjednika HRZ i PZO za ustroj, popunu i mobilizaciju (1993. - 1996.). Nakon završetka vojne službe profesionalno djelovanje nastavio je u gospodarstvu kao direktor kooperacijske proizvodnje u tvrtki SA-HE d.o.o., gdje je sudjelovao u proizvodnji pištolja HS 2000, s naglaskom na organizaciju, upravljanje i koordinaciju složenih proizvodnih procesa. Sudjelovao je u projektu demokratske tranzicije Hrvatske vojske u suradnji s američkom organizacijom MPRI. Tijekom dugogodišnjeg profesionalnog rada stekao je bogato iskustvo u vođenju složenih sustava i organizacija u javnoj upravi, obrani i gospodarstvu. Istaknuo se u području organizacije vojnog školstva za potrebe HRZ i PZO, uključujući školovanje pilota, upravljanja ljudskim resursima, s iskustvom stručnog pedagoga i voditelja brojnih seminara, te vođenja proizvodnih i upravljačkih procesa u industriji naoružanja. Za svoj doprinos ustroju Hrvatske vojske te Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane višekratno je pohvaljivan i nagrađivan. Nositelj je Spomenice Domovinskog rata, odličja Bljesak, Oluja, Domovinske zahvalnosti te drugih priznanja. Također je dobitnik više priznanja za organizaciju humanitarne pomoći Hrvatima u Travniku (Bosna i Hercegovina). Društveno je aktivan kao utemeljitelj građanske inicijative, a potom i udruge Dobro Dobrim - DoDo.
10.02. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Gosti Romana Bolkovića su diplomati, državnici, znanstvenici, političari, svi koji sudjeluju u oblikovanju europskih i svjetskih politika te djeluju na političke procese.
15.02. 18:02
Dodaj u Podsetnik

Zakaj se registrirati?

Romano Bolković - 1 na 1