(Romano Bolković - 1 na 1) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Romano Bolković - 1 na 1

, 2022., , 50 min.

talk show

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

26.07. 18:02
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Claudia Reiterer austrijska je stručnjakinja za komunikaciju i promjene s više od 30 godina iskustva u medijskoj industriji. Nakon završenog studija pedagogije, psihologije i socijalne medicine na Sveučilištu u Grazu, svoju je novinarsku karijeru započela 1995. na privatnom radiju Antenne Steiermark, a od 1998. radila je na ORF-u. Vodila je 2700 emisija uživo tijekom 27 godina, među njima i politički talk-show Im Zentrum te formate poput Report, Pressestunde i Konkret. Od 2025. radi kao samostalna keynote govornica i moderatorica s fokusom na teme komunikacije, moći i promjena. S gošćom Claudiom Reiterer razgovaramo o tome zašto netko tko se s mukom popeo na vrh odluči dobrovoljno otići i što sloboda uistinu znači u takvom trenutku. O tome kako podrijetlo i životni početak oblikuju našu snagu, ranjivost i odnos prema uspjehu, te postoji li pravi trenutak za promjenu - ili slobodu nalazimo tek kada sami odlučimo da je vrijeme. Razgovaramo i o tome što se dogodi kada nestane sigurna luka - je li sigurnost stvarna ili samo iluzija, kolika je stvarna cijena slobode nakon dugogodišnje stabilnosti i žalimo li više zbog odluka koje smo donijeli ili onih koje nikada nismo imali hrabrosti donijeti. Govori i o ženama u medijima - imaju li "rok trajanja", što znači biti "previše neugodna" i mogu li žene uopće biti "dovoljno prave" u svijetu koji njihovu snagu često doživljava kao prijetnju. Otkriva što emisije uživo govore o ljudima i autentičnosti, mijenja li moć karakter ili ga samo razotkriva te postoji li uopće istinska iskrenost pred kamerom. Dotaknuli smo se i politike: kada komunikacija postaje stvarni problem, a kada samo izgovor, može li forma nadomjestiti loš sadržaj i što je opasnije - dobar političar s lošom komunikacijom ili loš političar s izvrsnom. Razgovaramo i o populizmu - zašto populisti bolje komuniciraju, mogu li ih demokrati išta naučiti bez da ih oponašaju te je li jednostavna poruka nužno manipulativna ili i najiskrenija. Govori o društvenim mrežama kao novom "digitalnom lomačom" - jesu li one doista demokratske, tko danas određuje istinu i kako preživjeti kulturu javnog spaljivanja. I naposljetku, o novom početku nakon 2700 emisija - je li 50+ prepreka ili prednost, kako izgleda sloboda nakon karijere te što još želi stvoriti u svom novom poglavlju života.
28.07. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Gosti Romana Bolkovića su diplomati, državnici, znanstvenici, političari, svi koji sudjeluju u oblikovanju europskih i svjetskih politika te djeluju na političke procese.
02.08. 18:02
Dodaj u Podsetnik
04.08. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S profesorom Josipom Paladinom razgovaramo o operacijskoj sali kao prostoru vrhunske kontrole u uvjetima medicinske neizvjesnosti te o tome koliko ona predstavlja mjesto najveće jasnoće u kompleksnom i nepredvidivom profesionalnom okruženju. Otvaramo i temu odlučivanja pod pritiskom te njegovu tvrdnju da kirurg ne operira prstima nego odlukama, uz pitanje što razlikuje dobrog od vrhunskog kirurga u situacijama ekstremne odgovornosti. Razgovaramo o neurokirurgiji i načinu na koji dugogodišnji rad utječe na odnos liječnika prema smrti, kao i o granicama suvremenog razumijevanja ljudskog mozga. Dotaknuli smo se i umjetne inteligencije te njezine moguće uloge u budućem kirurškom odlučivanju, ali i granica koje će i dalje ostati u domeni ljudske odluke. U emisiji govorimo i o njegovom radu u Mostaru te širem kontekstu hrvatskog zdravstvenog sustava, uključujući strukturne probleme organizacije i odgovornosti. Otvaramo i teme privatnog zdravstva, generacijskih razlika među liječnicima te razloga odlaska mladih liječnika iz Hrvatske, kao i pitanja prepoznavanja kirurškog potencijala. U završnom dijelu razgovaramo o hrvatskom nogometu i sportu, budućnosti Poljuda te o motivima filantropije i profesionalne odgovornosti koji stoje iza njegova društvenog angažmana i nagrade Rotaryja "Service above self"." Prof. dr.Josip Paladino jedan je od najuglednijih hrvatskih neurokirurga. Područja njegovog znanstvenog interesa su vaskularna neurokirurgija, razvoj kirurgije hipofiznog područja, minimalno invazivni pristupi procesima lubanjske osnovice, primjena kontaktne ultrazvučne mikrosonde u minimalno invazivnim neurokirurškim zahvatima, neuroonkologija, spinalna neurokirurgija, funkcijska neurokirurgija, neurotraumatologija te radiokirurgija. Diplomirao je 1974. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski sveučilišni studij biologije, smjer biomedicina završava 1981. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kada je i obranio magistarski rad. Specijalizaciju iz neurokirurgije u Klinici za neurokirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu završio je 1984. godine. Doktorsku disertaciju obranio je na temu "Istraživanje povećanog intrakranijalnog tlaka primjenom kompjutorizirane tomografije". Stručno se usavršavao na Sveučilišnoj klinici u Mainzu tijekom 1996. godine. Nakon stečene diplome, na poziciji je asistenta u Zavodu za anatomiju (1974. - 1978.), a zatim i asistent na Katedri za kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok je u Klinici za neurokirurgiju izabran za docenta 1988. godine. U Klinici je bio voditelj Odjela za vaskularnu neurokirurgiju (1988.) i pročelnik Operacijskoga odjela (1993.), a 1995. godine imenovan je za predstojnika Klinike za neurokirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb. Za redovitog profesora na Katedri za kirurgiju, ratnu kirurgiju i neurokirurgiju imenovan je 2007. godine. Član je Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske akademije medicinskih znanosti, Hrvatskog neurokirurškog društva (predsjednik u razdoblju 1998. - 2008.), Hrvatskog društva za neuroznanost, Antropološkog društva, Hrvatskog društva anatoma i histologa, Svjetske udruge neurokirurga (WFNS), Europskog udruženja neurokirurga (EANS), Royal Society of Medicine te Američkog kongresa neuroloških kirurga. Sudjelovao je kao suradnik u nekoliko znanstvenih projekata te kao voditelj projekata "Kraniocerebralne ozljede" (1997. - 2001.), "Funkcijska neurokirurgija" (2002. - 2006.) i "Istraživanje učinkovitosti funkcijskih neurokirurških zahvata" (2007. - 2014.). Pridonio je razvoju kirurgije hipofiznog područja, razradio vlastiti minimalno invazivni pristup procesima lubanjske osnovice, a konstruirao je i kontaktnu ultrazvučnu mikrosondu s primjenom u minimalno invazivnim neurokirurškim zahvata.

Zakaj se registrirati?

Romano Bolković - 1 na 1