Niste prijavljeni
Prijava /
f
Prijava
MojTV Prijava
Prijava
Registracija
New Image
Na vpisani email naslov vam bomo poslali povezavo za aktivacijo profila. Email naslov ne bo prikazan nikjer na portalu, temveč bo namenjen le za aktivacijo in morebitno spremembo gesla.
Pozabljeno geslo
Email:
Na vpisani email naslov vam bomo poslali povezavo za reset gesla.
Imate profil na Facebooku?
Zakaj se registrirati?
Registrirani uporabniki lahko ustvare svojo skupino tv kanalov, uporabljajp opomnik, sodelojejo v nagradnih igrah in forumih, ocenjujo filme, nanizanke in oddaje, pošiljajo zasebnih sporočil itd ..
Prva stran
TV spored
Moji kanali
Filmi na TV
Nanizanke na TV
Šport na TV
Slovenski
Hrvaški
Srpski
BiH
Filmski
Šport
Dokumentarni
Glasbeni
Otroški
Zabavni
Informativni
HD
CG
Italijanski
Nemški
Erotični
Film
Filmi na TV
Top filmi
Najnovejši filmi
Videoteka
Nanizanke
Nanizanke na TV
Top nanizanke
Najnovejše nanizanke
Nanizanke na TV
Šport
Igre
Naša ocena
-
Vaša ocena
-
Romano Bolković - 1 na 1
,
2022.
, ,
50 min.
talk show
x
0.0
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
Potrebujemo vašu ocenu!
Hm... Čini se da ti je pred ocenivanje potrebna... - prijava :).
Komentari
Neregistrirani korisnik
27.07.
16:55
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Vuk Vuković je suosnivač i CIO Oraclum Capitala, hedge fonda sa sjedištem u New Yorku. Fond je razvijen na temelju inovacije koje su on i partneri razvili kroz uspješno predviđanje izbora, Trumpa i Brexita 2016., te Bidena 2020. Od 2023. fond koristi istu inovaciju kako bi trgovao opcijama na S&P500 index, uz povrate preko 70 % u dvije godine. Doktorirao je političku ekonomiju na Sveučilištu u Oxfordu, magistrirao na London School of Economics, a na temelju doktorata je objavio knjigu Elite Networks, u izdanju Oxford University Pressa. Sretno je oženjen i otac troje djece. S Vukom Vukovićem razgovaramo o Trumpu i carinama, o smislu Trumpovog ekonomskog protekcionizma, tko zapravo financira američki javni dug, može li se Amerika ponovno uzdići, s Trumpom ili bez njega, kakva je veza inflacije i usporavanja ekonomije, je li slabljenje dolara dio strateškog plana, može li BRICS stvoriti vlastitu međunarodnu valutu, trgovinski rat u ekonomskom kontekstu, hoće li trgovinski ratovi prerasti u prave sukobe, što su mreže elita i kako utječu na raspodjelu moći i bogatstva, u kojoj mjeri i kako političke veze utječu na ekonomske ishode, je li nejednakost u povijesti više pravilo nego iznimka, kako smanjiti nejednakost te što savjetovati hrvatskim političkim i ekonomskim elitama, a što građanima.
29.07.
20:05
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
S izvanrednim i opunomoćenim veleposlanikom Republike Poljske Pawełom Czerwińskim razgovaramo o sigurnosti kao prioritetu poljskog predsjedanja Vijećem EU, o slaboj pripremljenosti EU suprotstavljanju mogućim prijetnjama sigurnosti, o tome koja je poljska perspektivna u pogledu završetka rata u Ukrajini, postoji li rusofobija, jesmo li pretjerano zabrinuti, treba li birati između Bruxellesa i Washingtona, kakvo mjesto Hrvatska zauzima u poljskoj sigurnosnoj politici, o konferenciji o prijetnjama europskoj sigurnosti, o mogućnosti normalizacije odnosa između Zapada i Rusije, o strateškoj autonomiji Europe, o dinamici unutar srednjoeuropskog savezništva, o idealizamu i realizmu u diplomaciji, o proširenju EU, o Poljskoj i njezinoj mekoj moći te o migracijskoj politici kroz prizmu vrijednosti i sigurnosti. Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Paweł Czerwiński je profesionalni diplomat, a tijekom više od 30 godina rada u službi vanjskih poslova prošao je sve razine karijere, počevši od atašea. Rođen je 1965. godine u Krakowu. Godine 1989. diplomirao je pravo na Jagelonskom sveučilištu s izvrsnim uspjehom, a potom je u rodnom gradu obavljao vježbeničku praksu za tužitelja. U jesen 1990. primljen je u Ministarstvo vanjskih poslova, nakon što je uspješno položio ispite na prvom otvorenom natječaju za vanjsku službu u neovisnoj Poljskoj. Diplomatsku karijeru Paweł Czerwiński počeo je kao ataše odgovoran za pravna pitanja u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Poljske u Moskvi. Nakon raspada Sovjetskog Saveza i ponovnog stjecanja neovisnosti baltičkih država premješten je u Veleposlanstvo Republike Poljske u Rigi, gdje se od 1991. do 1996. bavio političkim i pravnim pitanjima, a neko je vrijeme obnašao i dužnost savjetnika za trgovinu. Analize i govori koje je pripremao pridonijeli su obuhvaćanju preferencijalnih pravila za davanje državljanstva Poljacima koji žive u Latviji i vraćanju njihova prava na isplatu mirovine za staž ostvaren u Poljskoj prije raspada SSSR-a, koje je suspendirao Ured za socijalno osiguranje (ZUS). Također je bio autor sveobuhvatnog vodiča za osobe koje su podnosile zahtjeve za povrat nekretnina ((u sklopu programa povrata imovine) koje su bile u njihovu vlasništvu u Latviji prije Drugog svjetskog rata. Nakon povratka u Ministarstvo 1996. preuzima dužnost stručnjaka za Litvu u tadašnjoj Upravi za zapadnu Europu, a istovremeno razvija i produbljuje svoje interese za procese koji su se zbivali na Balkanu. Godine 1998. raspoređen je - kao prvi tajnik za politička pitanja i medije - u Veleposlanstvo Republike Poljske u Ljubljani, koje je do uspostave veleposlanstva u Sarajevu (tj. do studenog 2001.) bilo nadležno i za Bosnu i Hercegovinu. U skladu s tim, osim zadaća na području poljsko-slovenskih odnosa, dužnosti Paweła Czerwińskog su, između ostalog, uključivale: održavanje radnih kontakata s vlastima Bosne i Hercegovine na svim razinama (centralnoj i pojedinačnim), kao i pružanje - u ime Veleposlanstva i Ministarstva vanjskih poslova - političke potpore vojnicima poljskog vojnog kontingenta SFOR-a i poljskim policajcima koji su služili u UN/IPTF misiji. Nakon završetka rada u Veleposlanstvu, od jeseni 2002. Paweł Czerwiński je radio u Upravi za Europu kao stručnjak za Srbiju i Crnu Goru, Kosovo te Bosnu i Hercegovinu. Njegovo opsežno i temeljito poznavanje Balkana bilo je visoko cijenjeno ne samo u Ministarstvu, već i u stručnim krugovima (između ostalog, objavio je tada niz članaka posvećenih evoluciji država nastalih nakon raspada Jugoslavije). U kolovozu 2004. Paweł Czerwiński je, kao savjetnik, preuzeo upravljanje Veleposlanstvom Republike Poljske u Ankari kao privremeni otpravnik poslova. Tu dužnost obnašao je pola godine, u ključnom trenutku za odnose Europske unije i Turske, kada su se donosile odluke o početku pristupnih pregovora ove zemlje, prvi put uz sudjelovanje Poljske, koja je tada bila članica EU samo nekoliko mjeseci. Zatim je nastavio svoj rad u svojstvu zamjenika šefa misije, a u srpnju 2006. premješten je na istu dužnost u Veleposlanstvo Republike Poljske u Beogradu, gdje je nadzirao sva pitanja u vezi s unutarnjom i vanjskom politikom Srbije i poljsko-srpskim odnosima. Osim toga, bio je odgovoran za kontakte s crnogorskim vlastima (do uspostave samostalnog predstavništva u Podgorici), za analizu situacije na Kosovu (uključujući suradnju s poljskim vojnicima i policajcima koji su tamo služili u misijama NATO-a, UN-a i EU) i za koordinaciju aktivnosti Veleposlanstva tijekom poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Godine 2009. na nekoliko je mjeseci upravljao Veleposlanstvom kao otpravnik poslova. Nakon što se vratio u Poljsku, od listopada 2012. radio je u Diplomatskom protokolu kao stručnjak za pravna pitanja i u Inspektoratu službe vanjskih poslova. Od rujna 2013. do kolovoza 2015. bio je zamjenik voditelja Kabineta ministra, nadzirući odjele zadužene za pripremu i organizaciju posjeta i sastanaka ministra vanjskih poslova. Od rujna 2015. do ožujka 2020. obnašao je dužnost izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Poljske u Republici Sloveniji. Od listopada 2020. do rujna 2023. bio je savjetnik Predsjednika Republike Poljske za vanjsku politiku te član Savjetodavnog odbora Predsjednika Republike Poljske i Ukrajine. Veleposlanik Republike Poljske predao je vjerodajnice Predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću 7. studenoga 2023. godine. Veleposlanik Paweł Czerwiński posjeduje znanje engleskog, ruskog i srpskog jezika potvrđeno resornim ispitima. Također zna slovenski - položio je ispit pred državnom komisijom za jezik u Ljubljani, a kasnije i resorni ispit u Ministarstvu vanjskih poslova. Osim toga, govori francuski na razini samostalnog korisnika.
03.08.
16:55
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
S izvanrednim i opunomoćenim veleposlanikom Republike Poljske Pawełom Czerwińskim razgovaramo o sigurnosti kao prioritetu poljskog predsjedanja Vijećem EU, o slaboj pripremljenosti EU suprotstavljanju mogućim prijetnjama sigurnosti, o tome koja je poljska perspektivna u pogledu završetka rata u Ukrajini, postoji li rusofobija, jesmo li pretjerano zabrinuti, treba li birati između Bruxellesa i Washingtona, kakvo mjesto Hrvatska zauzima u poljskoj sigurnosnoj politici, o konferenciji o prijetnjama europskoj sigurnosti, o mogućnosti normalizacije odnosa između Zapada i Rusije, o strateškoj autonomiji Europe, o dinamici unutar srednjoeuropskog savezništva, o idealizamu i realizmu u diplomaciji, o proširenju EU, o Poljskoj i njezinoj mekoj moći te o migracijskoj politici kroz prizmu vrijednosti i sigurnosti. Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Paweł Czerwiński je profesionalni diplomat, a tijekom više od 30 godina rada u službi vanjskih poslova prošao je sve razine karijere, počevši od atašea. Rođen je 1965. godine u Krakowu. Godine 1989. diplomirao je pravo na Jagelonskom sveučilištu s izvrsnim uspjehom, a potom je u rodnom gradu obavljao vježbeničku praksu za tužitelja. U jesen 1990. primljen je u Ministarstvo vanjskih poslova, nakon što je uspješno položio ispite na prvom otvorenom natječaju za vanjsku službu u neovisnoj Poljskoj. Diplomatsku karijeru Paweł Czerwiński počeo je kao ataše odgovoran za pravna pitanja u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Poljske u Moskvi. Nakon raspada Sovjetskog Saveza i ponovnog stjecanja neovisnosti baltičkih država premješten je u Veleposlanstvo Republike Poljske u Rigi, gdje se od 1991. do 1996. bavio političkim i pravnim pitanjima, a neko je vrijeme obnašao i dužnost savjetnika za trgovinu. Analize i govori koje je pripremao pridonijeli su obuhvaćanju preferencijalnih pravila za davanje državljanstva Poljacima koji žive u Latviji i vraćanju njihova prava na isplatu mirovine za staž ostvaren u Poljskoj prije raspada SSSR-a, koje je suspendirao Ured za socijalno osiguranje (ZUS). Također je bio autor sveobuhvatnog vodiča za osobe koje su podnosile zahtjeve za povrat nekretnina ((u sklopu programa povrata imovine) koje su bile u njihovu vlasništvu u Latviji prije Drugog svjetskog rata. Nakon povratka u Ministarstvo 1996. preuzima dužnost stručnjaka za Litvu u tadašnjoj Upravi za zapadnu Europu, a istovremeno razvija i produbljuje svoje interese za procese koji su se zbivali na Balkanu. Godine 1998. raspoređen je - kao prvi tajnik za politička pitanja i medije - u Veleposlanstvo Republike Poljske u Ljubljani, koje je do uspostave veleposlanstva u Sarajevu (tj. do studenog 2001.) bilo nadležno i za Bosnu i Hercegovinu. U skladu s tim, osim zadaća na području poljsko-slovenskih odnosa, dužnosti Paweła Czerwińskog su, između ostalog, uključivale: održavanje radnih kontakata s vlastima Bosne i Hercegovine na svim razinama (centralnoj i pojedinačnim), kao i pružanje - u ime Veleposlanstva i Ministarstva vanjskih poslova - političke potpore vojnicima poljskog vojnog kontingenta SFOR-a i poljskim policajcima koji su služili u UN/IPTF misiji. Nakon završetka rada u Veleposlanstvu, od jeseni 2002. Paweł Czerwiński je radio u Upravi za Europu kao stručnjak za Srbiju i Crnu Goru, Kosovo te Bosnu i Hercegovinu. Njegovo opsežno i temeljito poznavanje Balkana bilo je visoko cijenjeno ne samo u Ministarstvu, već i u stručnim krugovima (između ostalog, objavio je tada niz članaka posvećenih evoluciji država nastalih nakon raspada Jugoslavije). U kolovozu 2004. Paweł Czerwiński je, kao savjetnik, preuzeo upravljanje Veleposlanstvom Republike Poljske u Ankari kao privremeni otpravnik poslova. Tu dužnost obnašao je pola godine, u ključnom trenutku za odnose Europske unije i Turske, kada su se donosile odluke o početku pristupnih pregovora ove zemlje, prvi put uz sudjelovanje Poljske, koja je tada bila članica EU samo nekoliko mjeseci. Zatim je nastavio svoj rad u svojstvu zamjenika šefa misije, a u srpnju 2006. premješten je na istu dužnost u Veleposlanstvo Republike Poljske u Beogradu, gdje je nadzirao sva pitanja u vezi s unutarnjom i vanjskom politikom Srbije i poljsko-srpskim odnosima. Osim toga, bio je odgovoran za kontakte s crnogorskim vlastima (do uspostave samostalnog predstavništva u Podgorici), za analizu situacije na Kosovu (uključujući suradnju s poljskim vojnicima i policajcima koji su tamo služili u misijama NATO-a, UN-a i EU) i za koordinaciju aktivnosti Veleposlanstva tijekom poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Godine 2009. na nekoliko je mjeseci upravljao Veleposlanstvom kao otpravnik poslova. Nakon što se vratio u Poljsku, od listopada 2012. radio je u Diplomatskom protokolu kao stručnjak za pravna pitanja i u Inspektoratu službe vanjskih poslova. Od rujna 2013. do kolovoza 2015. bio je zamjenik voditelja Kabineta ministra, nadzirući odjele zadužene za pripremu i organizaciju posjeta i sastanaka ministra vanjskih poslova. Od rujna 2015. do ožujka 2020. obnašao je dužnost izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Poljske u Republici Sloveniji. Od listopada 2020. do rujna 2023. bio je savjetnik Predsjednika Republike Poljske za vanjsku politiku te član Savjetodavnog odbora Predsjednika Republike Poljske i Ukrajine. Veleposlanik Republike Poljske predao je vjerodajnice Predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću 7. studenoga 2023. godine. Veleposlanik Paweł Czerwiński posjeduje znanje engleskog, ruskog i srpskog jezika potvrđeno resornim ispitima. Također zna slovenski - položio je ispit pred državnom komisijom za jezik u Ljubljani, a kasnije i resorni ispit u Ministarstvu vanjskih poslova. Osim toga, govori francuski na razini samostalnog korisnika.
05.08.
20:05
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Krešimir Dolenčić u Zagrebu je završio Srednju muzičku školu "Pavao Markovac" i Klasičnu gimnaziju te diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1988. Kazalištem se počinje baviti još u gimnaziji, a zajedno s još nekoliko kolega, danas vrlo uglednih glumaca, na prvoj godini Akademije osniva kazališnu družinu LIFT ("Lažljivi i fantastični teatar"). Istaknuli su se hit predstavom Držićeva "Dunda Maroja" na Dubrovačkim ljetnim igrama. Nakon studiranja režira u mnogobrojnim kazalištima, na Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Riječkim ljetnim noćima, Histrionskom ljetu i mnogim kazališnim festivalima. Do sada je postavio više od šezdeset dramskih predstava na tekstove domaćih i svjetskih dramatičara. Neki od njegovih najvećih uspjeha su predstave na raznim dijalektima (kajkavski, čakavski, dubrovački, jezik Hvara, Krka, vlaški, međimurski...). Posebno ga zanima i inspirira hrvatski kajkavski jezik. Kao Fulbrightov stipendist predavao je glumu studentima pjevanja i diplomantima na uglednom Rice Universityju u Houstonu, na Trinity College of Music u Londonu, kao i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je i postavio suvremenu Kuljerićevu operu Animal Farm u čast 100. godišnjice te ustanove. Na scenu je postavio preko šezdeset glazbeno-scenskih djela Verdija, Puccinnija, Mozarta, Offenbacha, Stravinskoga, Donizettija, Gotovca, Zajca, Tijardovića, Bradića, Berse i još mnogih drugih, u Hrvatskoj, Sloveniji, Engleskoj, Americi i Kini. Nekoliko njegovih predstava na repertoaru je desetljećima, kao što su nacionalne opere "Ero s onoga svijeta" i "Nikola Šubić Zrinjski" u zagrebačkom HNK, više od trideset godina. Njegova verzija scenskog prikaza "Legenda o Picokima" izvodi se od 2008. svake godine, pod starim gradom u Đurđevcu. To je ujedno i najveća predstava koja se redovito izvodi u Hrvatskoj, s više od 350 sudionika. Ta predstava zaslužila je i status nematerijalnog kulturnog dobra Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Kao dugogodišnji ravnatelj GDK "Gavella" doveo je mnoge mlade glumce u kazalište, koji su danas motori hrvatskog glumišta, televizije i filma. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 14 godine radi kao redoviti profesor. Za svoj rad nagrađen je s tridesetak domaćih i inozemnih nagrada. Dobio je i nagradu Udruženja Europskih festivala "Denis de Rugemont" za najboljeg mladog umjetnika godine. Nagradu hrvatskog glumišta za režiju ili za najbolju predstavu dobio je petnaestak puta, nagrađen je prestižnom nagradom "Tito Strozzi". Odlikovan je Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista te dva puta Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je najvažnije hrvatske godišnje nagrade "Vladimir Nazor" za 2018. godinu, za režiju predstave "Čarobna frula" W. A. Mozarta u HNK Zagreb.
Režija
Scenarij
Slavica Babić
Uloge
Romano Bolković