(Romano Bolković - 1 na 1) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Romano Bolković - 1 na 1

, 2022., , 50 min.

talk show

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

21.12. 18:01
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Bruno Kragić (Split, 1973) hrvatski je filmolog, leksikograf i enciklopedist. Diplomirao je komparativnu književnost i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine. Na istom fakultetu stekao je magisterij s temom Tipologija glumačkih zvijezda američkog filma (2004.) te doktorat radom Kasni klasični stil zvučnog igranog filma (2012.).U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža zaposlen je od 2000. godine, napredujući od znanstvenog novaka preko leksikografa i višeg leksikografa do ravnatelja (2009.-2020.), a od 2020. obnaša dužnost glavnog ravnatelja Zavoda. Dugi niz godina surađuje s Hrvatskom enciklopedijom, u kojoj je od 2021. glavni urednik, te je sudjelovao u brojnim leksikografskim projektima, uključujući Filmski leksikon (2003., suurednik s Nikicom Gilićem), Hrvatski opći leksikon, Leksikon Marina Držića, Hrvatsku književnu enciklopediju i druge. Uz leksikografski rad, Kragić je aktivan i u znanstveno-nastavnom i publicističkom području. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu predaje od 2007., a od 2014. nosi naslov naslovnog docenta. Na poslijediplomskim studijima Filozofskog fakulteta vodi niz filmoloških kolegija, među kojima su Metodološki problemi povijesti filma, Klasični film, Šekspir na filmu, Nadrealizam na filmu i Francuski film. Bio je član i glavni urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa, dugogodišnji suurednik časopisa 15 dana, te je obnašao brojne javne funkcije u području filmske i kulturne politike, uključujući predsjedanje Hrvatskim društvom filmskih kritičara, Upravnim odborom knjižne nagrade Kiklop, Programskim vijećem HRT-a i Upravnim odborom Hrvatskog audiovizualnog centra. Od 2022. predsjednik je Mreže europskih enciklopedija. Kao autor, priređivač i urednik, Kragić je potpisao velik broj radova iz filmologije, književnosti i enciklopedike. Objavio je knjigu Neke tendencije klasičnoga filma (2017.) te priredio izbor iz djela Borisa Marune Svijet koji znam (2015.). Autor je oko 150 kritika, eseja i znanstvenih studija te više od 1.200 enciklopedijskih i leksikonskih članaka, čime se ubraja među najplodnije suvremene hrvatske leksikografe i filmske teoretičare. U razgovoru s gospodinom Brunom Kragićem dotaknuli smo se razvoja i povijesti Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža - njegovog osnutka, prvih ravnatelja, povijesnih temelja hrvatske enciklopedike te uloge Mate Ujevića. Raspravljali smo o prijenosu osnivačkih prava na Hrvatski sabor, statusu Zavoda kao javne ustanove od posebnog nacionalnog interesa te o njegovoj temeljnoj misiji u digitalnom dobu. Razgovor je obuhvatio i nove modele leksikografskog rada u mrežnom i multimedijskom okruženju, izazove koje donose veliki jezični modeli u segmentu AI LEX te načine na koje Zavod nastoji oblikovati i nadzirati njihovu uporabu. Posebno su istaknuti izvornog enciklopedijski projekt Miroslava Krleže, opće enciklopedije koje čine jezgru hrvatske kulturne infrastrukture, Hrvatski biografski leksikon, pokretanje Hrvatske tehničke enciklopedije, kao i strukovne, regionalne i tematske enciklopedije te njihova dostupnost na internetu. Na kraju razgovora naglašena je važnost digitalizacije starijih izdanja, stručnog sastava Zavoda, raznolikosti profila koji jamče znanstvenu pouzdanost izdanja, te međunarodnih suradnji koje pridonose vidljivosti i relevantnosti Zavoda u globalnom kontekstu.
23.12. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S mons. Zlatkom Korenom razgovaramo o Božiću kao otajstvu vjere i poruci suvremenom čovjeku. Dotaknut ćemo se temeljnih pitanja: što Božić znači danas u svijetu ubrzanosti i nesigurnosti, kako se može suprotstaviti krizi vrijednosti u potrošačkom društvu te koju nadu nosi razočaranima i osamljenima, osobito u obitelji, zajednici i među mladima. Razgovarat ćemo i o zagrebačkoj katedrali - njezinoj simbolici povratka bogoslužju nakon potresa, očuvanju duhovnog identiteta kroz obnovu i njezinoj povijesnoj slojevitosti koja svjedoči o vjeri i identitetu naroda. Monsinjor Koren će nam približiti i ulogu katedrale kao mjesta tišine i transcendencije u suvremenom društvu. Poseban dio razgovora posvetit ćemo Alojziju Stepincu: njegovoj poruci jedinstva, univerzalnoj dimenziji savjesti i učenju o zdravoj ljubavi prema vlastitom narodu koja ostaje otvorena prema drugima. Dotaknut ćemo se i značenja relikvija u Krašiću kao poziva na obnovu te moralne i društvene dimenzije tog čina. Razgovor će obuhvatiti i aktualne teme Crkve: pontifikat pape Franje, snage i izazove njegovog vodstva, poruku Crkve koja izlazi na periferije u hrvatskom kontekstu, kao i najavu mogućeg dolaska Pape Lava XIV. u Hrvatsku. Sve to činit će ovu emisiju dubokim, promišljenim i inspirativnim susretom s vjerničkom tradicijom, suvremenim izazovima i nadom koju Božić i vjera donose svakome od nas. Mons. Zlatko Koren rodio se 16. ožujka 1967. u Župi sv. Nikole Tavelića na Kustošiji u Zagrebu od roditelja Vinka i Marije rođene Polić. Iz obiteljskog doma polazi osmogodišnju i srednju upravnu školu do 1987. godine. Upisuje Pravni fakultet i potom polazi na odsluženje vojnog roka, a od 1989. godine polazi Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište i studij na KBF-u u Zagrebu. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika, 25. lipnja 1995., te je imao mladu misu u rodnoj župi na Kustošiji. Po dvije godine vršio je službu župnog vikara u tri župe: u Župi sv. Terezije u Bjelovaru od 10. kolovoza 1995.; u Župi sv. Petra u Zagrebu od 30. srpnja 1997. i Župi Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji od 14. srpnja 1999. Ondje su uspostavljene dvije nove župe: Kerestinec te Bestovje - Novaki - Rakitje, pa je tijekom tri godine bio njihov upravitelj, od 2001. do 2004. godine. Nakon devet godina svećeničke službe, u lipnju 2004. godine zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao ga je rektorom nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i župnikom moderatorom u župi Uznesenja BDM u Mariji Bistrici. Ondje je od 2006. godine dekan Stubičkog dekanata; od 2010. godine član Prezbiterskog vijeća i od 2012. monsinjor. Povremeno je sa suradnicima vodio duhovnu skrb za neke župe u okolici. Od mjeseca studenog 2016. župnik je Župe sv. Blaža u Zagrebu te član Prezbiterskog vijeća u novom sazivu, Poslovnog odbora i Zbora savjetnika. Član je Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održane 2017., dekan Gornjogradskog dekanata i član Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za odnose s Gradom Zagrebom. Djelovao je i u Povjerenstvu za ekumenizam i dijalog (2011.-2019.) i kao povjerenik za pastoral braka i obitelji (2017.-2020.). Na prijedlog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na sjednici Prvostolnog kaptola održanoj 21. srpnja 2020., sukladno Statutu Prvostolnog kaptola, bilo je izraženo mišljenje članova u tajnom glasovanju, što je dopisom Prvostolnog kaptola istoga dana potvrđeno kardinalu, koji je objavio dekret imenovanja novom kanoniku mons. Zlatku Korenu, računajući u ovom razdoblju poslije razornog potresa i stradanja prvostolnice, kako piše u dekretu imenovanja, na njegovo "zalaganje glede djelomičnog otvaranja za bogoslužje i glede obnove naše katedrale".
28.12. 18:00
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S mons. Zlatkom Korenom razgovaramo o Božiću kao otajstvu vjere i poruci suvremenom čovjeku. Dotaknut ćemo se temeljnih pitanja: što Božić znači danas u svijetu ubrzanosti i nesigurnosti, kako se može suprotstaviti krizi vrijednosti u potrošačkom društvu te koju nadu nosi razočaranima i osamljenima, osobito u obitelji, zajednici i među mladima. Razgovarat ćemo i o zagrebačkoj katedrali - njezinoj simbolici povratka bogoslužju nakon potresa, očuvanju duhovnog identiteta kroz obnovu i njezinoj povijesnoj slojevitosti koja svjedoči o vjeri i identitetu naroda. Monsinjor Koren će nam približiti i ulogu katedrale kao mjesta tišine i transcendencije u suvremenom društvu. Poseban dio razgovora posvetit ćemo Alojziju Stepincu: njegovoj poruci jedinstva, univerzalnoj dimenziji savjesti i učenju o zdravoj ljubavi prema vlastitom narodu koja ostaje otvorena prema drugima. Dotaknut ćemo se i značenja relikvija u Krašiću kao poziva na obnovu te moralne i društvene dimenzije tog čina. Razgovor će obuhvatiti i aktualne teme Crkve: pontifikat pape Franje, snage i izazove njegovog vodstva, poruku Crkve koja izlazi na periferije u hrvatskom kontekstu, kao i najavu mogućeg dolaska Pape Lava XIV. u Hrvatsku. Sve to činit će ovu emisiju dubokim, promišljenim i inspirativnim susretom s vjerničkom tradicijom, suvremenim izazovima i nadom koju Božić i vjera donose svakome od nas. Mons. Zlatko Koren rodio se 16. ožujka 1967. u Župi sv. Nikole Tavelića na Kustošiji u Zagrebu od roditelja Vinka i Marije rođene Polić. Iz obiteljskog doma polazi osmogodišnju i srednju upravnu školu do 1987. godine. Upisuje Pravni fakultet i potom polazi na odsluženje vojnog roka, a od 1989. godine polazi Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište i studij na KBF-u u Zagrebu. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika, 25. lipnja 1995., te je imao mladu misu u rodnoj župi na Kustošiji. Po dvije godine vršio je službu župnog vikara u tri župe: u Župi sv. Terezije u Bjelovaru od 10. kolovoza 1995.; u Župi sv. Petra u Zagrebu od 30. srpnja 1997. i Župi Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji od 14. srpnja 1999. Ondje su uspostavljene dvije nove župe: Kerestinec te Bestovje - Novaki - Rakitje, pa je tijekom tri godine bio njihov upravitelj, od 2001. do 2004. godine. Nakon devet godina svećeničke službe, u lipnju 2004. godine zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao ga je rektorom nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i župnikom moderatorom u župi Uznesenja BDM u Mariji Bistrici. Ondje je od 2006. godine dekan Stubičkog dekanata; od 2010. godine član Prezbiterskog vijeća i od 2012. monsinjor. Povremeno je sa suradnicima vodio duhovnu skrb za neke župe u okolici. Od mjeseca studenog 2016. župnik je Župe sv. Blaža u Zagrebu te član Prezbiterskog vijeća u novom sazivu, Poslovnog odbora i Zbora savjetnika. Član je Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održane 2017., dekan Gornjogradskog dekanata i član Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za odnose s Gradom Zagrebom. Djelovao je i u Povjerenstvu za ekumenizam i dijalog (2011.-2019.) i kao povjerenik za pastoral braka i obitelji (2017.-2020.). Na prijedlog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na sjednici Prvostolnog kaptola održanoj 21. srpnja 2020., sukladno Statutu Prvostolnog kaptola, bilo je izraženo mišljenje članova u tajnom glasovanju, što je dopisom Prvostolnog kaptola istoga dana potvrđeno kardinalu, koji je objavio dekret imenovanja novom kanoniku mons. Zlatku Korenu, računajući u ovom razdoblju poslije razornog potresa i stradanja prvostolnice, kako piše u dekretu imenovanja, na njegovo "zalaganje glede djelomičnog otvaranja za bogoslužje i glede obnove naše katedrale".
30.12. 20:05
Dodaj u Podsetnik

Zakaj se registrirati?

Romano Bolković - 1 na 1