(Romano Bolković - 1 na 1) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Romano Bolković - 1 na 1

, 2022., , 50 min.

talk show

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

17.05. 03:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S izvanrednim i opunomoćenim veleposlanikom Republike Poljske Pawełom Czerwińskim razgovaramo o sigurnosti kao prioritetu poljskog predsjedanja Vijećem EU, o slaboj pripremljenosti EU suprotstavljanju mogućim prijetnjama sigurnosti, o tome koja je poljska perspektivna u pogledu završetka rata u Ukrajini, postoji li rusofobija, jesmo li pretjerano zabrinuti, treba li birati između Bruxellesa i Washingtona, kakvo mjesto Hrvatska zauzima u poljskoj sigurnosnoj politici, o konferenciji o prijetnjama europskoj sigurnosti, o mogućnosti normalizacije odnosa između Zapada i Rusije, o strateškoj autonomiji Europe, o dinamici unutar srednjoeuropskog savezništva, o idealizamu i realizmu u diplomaciji, o proširenju EU, o Poljskoj i njezinoj mekoj moći te o migracijskoj politici kroz prizmu vrijednosti i sigurnosti. Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Paweł Czerwiński je profesionalni diplomat, a tijekom više od 30 godina rada u službi vanjskih poslova prošao je sve razine karijere, počevši od atašea. Rođen je 1965. godine u Krakowu. Godine 1989. diplomirao je pravo na Jagelonskom sveučilištu s izvrsnim uspjehom, a potom je u rodnom gradu obavljao vježbeničku praksu za tužitelja. U jesen 1990. primljen je u Ministarstvo vanjskih poslova, nakon što je uspješno položio ispite na prvom otvorenom natječaju za vanjsku službu u neovisnoj Poljskoj. Diplomatsku karijeru Paweł Czerwiński počeo je kao ataše odgovoran za pravna pitanja u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Poljske u Moskvi. Nakon raspada Sovjetskog Saveza i ponovnog stjecanja neovisnosti baltičkih država premješten je u Veleposlanstvo Republike Poljske u Rigi, gdje se od 1991. do 1996. bavio političkim i pravnim pitanjima, a neko je vrijeme obnašao i dužnost savjetnika za trgovinu. Analize i govori koje je pripremao pridonijeli su obuhvaćanju preferencijalnih pravila za davanje državljanstva Poljacima koji žive u Latviji i vraćanju njihova prava na isplatu mirovine za staž ostvaren u Poljskoj prije raspada SSSR-a, koje je suspendirao Ured za socijalno osiguranje (ZUS). Također je bio autor sveobuhvatnog vodiča za osobe koje su podnosile zahtjeve za povrat nekretnina ((u sklopu programa povrata imovine) koje su bile u njihovu vlasništvu u Latviji prije Drugog svjetskog rata. Nakon povratka u Ministarstvo 1996. preuzima dužnost stručnjaka za Litvu u tadašnjoj Upravi za zapadnu Europu, a istovremeno razvija i produbljuje svoje interese za procese koji su se zbivali na Balkanu. Godine 1998. raspoređen je - kao prvi tajnik za politička pitanja i medije - u Veleposlanstvo Republike Poljske u Ljubljani, koje je do uspostave veleposlanstva u Sarajevu (tj. do studenog 2001.) bilo nadležno i za Bosnu i Hercegovinu. U skladu s tim, osim zadaća na području poljsko-slovenskih odnosa, dužnosti Paweła Czerwińskog su, između ostalog, uključivale: održavanje radnih kontakata s vlastima Bosne i Hercegovine na svim razinama (centralnoj i pojedinačnim), kao i pružanje - u ime Veleposlanstva i Ministarstva vanjskih poslova - političke potpore vojnicima poljskog vojnog kontingenta SFOR-a i poljskim policajcima koji su služili u UN/IPTF misiji. Nakon završetka rada u Veleposlanstvu, od jeseni 2002. Paweł Czerwiński je radio u Upravi za Europu kao stručnjak za Srbiju i Crnu Goru, Kosovo te Bosnu i Hercegovinu. Njegovo opsežno i temeljito poznavanje Balkana bilo je visoko cijenjeno ne samo u Ministarstvu, već i u stručnim krugovima (između ostalog, objavio je tada niz članaka posvećenih evoluciji država nastalih nakon raspada Jugoslavije). U kolovozu 2004. Paweł Czerwiński je, kao savjetnik, preuzeo upravljanje Veleposlanstvom Republike Poljske u Ankari kao privremeni otpravnik poslova. Tu dužnost obnašao je pola godine, u ključnom trenutku za odnose Europske unije i Turske, kada su se donosile odluke o početku pristupnih pregovora ove zemlje, prvi put uz sudjelovanje Poljske, koja je tada bila članica EU samo nekoliko mjeseci. Zatim je nastavio svoj rad u svojstvu zamjenika šefa misije, a u srpnju 2006. premješten je na istu dužnost u Veleposlanstvo Republike Poljske u Beogradu, gdje je nadzirao sva pitanja u vezi s unutarnjom i vanjskom politikom Srbije i poljsko-srpskim odnosima. Osim toga, bio je odgovoran za kontakte s crnogorskim vlastima (do uspostave samostalnog predstavništva u Podgorici), za analizu situacije na Kosovu (uključujući suradnju s poljskim vojnicima i policajcima koji su tamo služili u misijama NATO-a, UN-a i EU) i za koordinaciju aktivnosti Veleposlanstva tijekom poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Godine 2009. na nekoliko je mjeseci upravljao Veleposlanstvom kao otpravnik poslova. Nakon što se vratio u Poljsku, od listopada 2012. radio je u Diplomatskom protokolu kao stručnjak za pravna pitanja i u Inspektoratu službe vanjskih poslova. Od rujna 2013. do kolovoza 2015. bio je zamjenik voditelja Kabineta ministra, nadzirući odjele zadužene za pripremu i organizaciju posjeta i sastanaka ministra vanjskih poslova. Od rujna 2015. do ožujka 2020. obnašao je dužnost izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Poljske u Republici Sloveniji. Od listopada 2020. do rujna 2023. bio je savjetnik Predsjednika Republike Poljske za vanjsku politiku te član Savjetodavnog odbora Predsjednika Republike Poljske i Ukrajine. Veleposlanik Republike Poljske predao je vjerodajnice Predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću 7. studenoga 2023. godine. Veleposlanik Paweł Czerwiński posjeduje znanje engleskog, ruskog i srpskog jezika potvrđeno resornim ispitima. Također zna slovenski - položio je ispit pred državnom komisijom za jezik u Ljubljani, a kasnije i resorni ispit u Ministarstvu vanjskih poslova. Osim toga, govori francuski na razini samostalnog korisnika.
18.05. 17:22
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S izvanrednim i opunomoćenim veleposlanikom Republike Poljske Pawełom Czerwińskim razgovaramo o sigurnosti kao prioritetu poljskog predsjedanja Vijećem EU, o slaboj pripremljenosti EU suprotstavljanju mogućim prijetnjama sigurnosti, o tome koja je poljska perspektivna u pogledu završetka rata u Ukrajini, postoji li rusofobija, jesmo li pretjerano zabrinuti, treba li birati između Bruxellesa i Washingtona, kakvo mjesto Hrvatska zauzima u poljskoj sigurnosnoj politici, o konferenciji o prijetnjama europskoj sigurnosti, o mogućnosti normalizacije odnosa između Zapada i Rusije, o strateškoj autonomiji Europe, o dinamici unutar srednjoeuropskog savezništva, o idealizamu i realizmu u diplomaciji, o proširenju EU, o Poljskoj i njezinoj mekoj moći te o migracijskoj politici kroz prizmu vrijednosti i sigurnosti. Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Paweł Czerwiński je profesionalni diplomat, a tijekom više od 30 godina rada u službi vanjskih poslova prošao je sve razine karijere, počevši od atašea. Rođen je 1965. godine u Krakowu. Godine 1989. diplomirao je pravo na Jagelonskom sveučilištu s izvrsnim uspjehom, a potom je u rodnom gradu obavljao vježbeničku praksu za tužitelja. U jesen 1990. primljen je u Ministarstvo vanjskih poslova, nakon što je uspješno položio ispite na prvom otvorenom natječaju za vanjsku službu u neovisnoj Poljskoj. Diplomatsku karijeru Paweł Czerwiński počeo je kao ataše odgovoran za pravna pitanja u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Poljske u Moskvi. Nakon raspada Sovjetskog Saveza i ponovnog stjecanja neovisnosti baltičkih država premješten je u Veleposlanstvo Republike Poljske u Rigi, gdje se od 1991. do 1996. bavio političkim i pravnim pitanjima, a neko je vrijeme obnašao i dužnost savjetnika za trgovinu. Analize i govori koje je pripremao pridonijeli su obuhvaćanju preferencijalnih pravila za davanje državljanstva Poljacima koji žive u Latviji i vraćanju njihova prava na isplatu mirovine za staž ostvaren u Poljskoj prije raspada SSSR-a, koje je suspendirao Ured za socijalno osiguranje (ZUS). Također je bio autor sveobuhvatnog vodiča za osobe koje su podnosile zahtjeve za povrat nekretnina ((u sklopu programa povrata imovine) koje su bile u njihovu vlasništvu u Latviji prije Drugog svjetskog rata. Nakon povratka u Ministarstvo 1996. preuzima dužnost stručnjaka za Litvu u tadašnjoj Upravi za zapadnu Europu, a istovremeno razvija i produbljuje svoje interese za procese koji su se zbivali na Balkanu. Godine 1998. raspoređen je - kao prvi tajnik za politička pitanja i medije - u Veleposlanstvo Republike Poljske u Ljubljani, koje je do uspostave veleposlanstva u Sarajevu (tj. do studenog 2001.) bilo nadležno i za Bosnu i Hercegovinu. U skladu s tim, osim zadaća na području poljsko-slovenskih odnosa, dužnosti Paweła Czerwińskog su, između ostalog, uključivale: održavanje radnih kontakata s vlastima Bosne i Hercegovine na svim razinama (centralnoj i pojedinačnim), kao i pružanje - u ime Veleposlanstva i Ministarstva vanjskih poslova - političke potpore vojnicima poljskog vojnog kontingenta SFOR-a i poljskim policajcima koji su služili u UN/IPTF misiji. Nakon završetka rada u Veleposlanstvu, od jeseni 2002. Paweł Czerwiński je radio u Upravi za Europu kao stručnjak za Srbiju i Crnu Goru, Kosovo te Bosnu i Hercegovinu. Njegovo opsežno i temeljito poznavanje Balkana bilo je visoko cijenjeno ne samo u Ministarstvu, već i u stručnim krugovima (između ostalog, objavio je tada niz članaka posvećenih evoluciji država nastalih nakon raspada Jugoslavije). U kolovozu 2004. Paweł Czerwiński je, kao savjetnik, preuzeo upravljanje Veleposlanstvom Republike Poljske u Ankari kao privremeni otpravnik poslova. Tu dužnost obnašao je pola godine, u ključnom trenutku za odnose Europske unije i Turske, kada su se donosile odluke o početku pristupnih pregovora ove zemlje, prvi put uz sudjelovanje Poljske, koja je tada bila članica EU samo nekoliko mjeseci. Zatim je nastavio svoj rad u svojstvu zamjenika šefa misije, a u srpnju 2006. premješten je na istu dužnost u Veleposlanstvo Republike Poljske u Beogradu, gdje je nadzirao sva pitanja u vezi s unutarnjom i vanjskom politikom Srbije i poljsko-srpskim odnosima. Osim toga, bio je odgovoran za kontakte s crnogorskim vlastima (do uspostave samostalnog predstavništva u Podgorici), za analizu situacije na Kosovu (uključujući suradnju s poljskim vojnicima i policajcima koji su tamo služili u misijama NATO-a, UN-a i EU) i za koordinaciju aktivnosti Veleposlanstva tijekom poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Godine 2009. na nekoliko je mjeseci upravljao Veleposlanstvom kao otpravnik poslova. Nakon što se vratio u Poljsku, od listopada 2012. radio je u Diplomatskom protokolu kao stručnjak za pravna pitanja i u Inspektoratu službe vanjskih poslova. Od rujna 2013. do kolovoza 2015. bio je zamjenik voditelja Kabineta ministra, nadzirući odjele zadužene za pripremu i organizaciju posjeta i sastanaka ministra vanjskih poslova. Od rujna 2015. do ožujka 2020. obnašao je dužnost izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Poljske u Republici Sloveniji. Od listopada 2020. do rujna 2023. bio je savjetnik Predsjednika Republike Poljske za vanjsku politiku te član Savjetodavnog odbora Predsjednika Republike Poljske i Ukrajine. Veleposlanik Republike Poljske predao je vjerodajnice Predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću 7. studenoga 2023. godine. Veleposlanik Paweł Czerwiński posjeduje znanje engleskog, ruskog i srpskog jezika potvrđeno resornim ispitima. Također zna slovenski - položio je ispit pred državnom komisijom za jezik u Ljubljani, a kasnije i resorni ispit u Ministarstvu vanjskih poslova. Osim toga, govori francuski na razini samostalnog korisnika.
20.05. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S odvjetnikom Franom Olujićem razgovaramo o trenutačnom stanju hrvatskog pravosuđa i načinu na koji ga percipira šira javnost, o tome koliko smo udaljeni od ideala vladavine prava s obzirom da državu vode pravnici, je li činjenica da je profesor prava bio Predsjednik RH išta promijenila, o tome koji je najveći problem hrvatskog pravosuđa danas, ima li pomaka nabolje u našem pravosuđu, o problemima u obrazovanju budućih pravnika i njihovoj pripremi za praktičan rad, o korupciji i organiziranom kriminalu, zašto složeni sudski postupci u RH traju godinama, o curenju informacija iz istraga u javnost i medijskoj pripremi predmeta, o izravnom i neizravnom političkom utjecaju na sudove i Državno odvjetništvo, o radu glavnog državnog odvjetnika, o ulozi EPPO-a, Europskog suda pravde i Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, o izbornom procesu za predsjednika Vrhovnog suda, koliko mu je je to što je iz odvjetničkog miljea pomoglo ili odmoglo, o moralnim dilemama u kaznenim predmetima te o budućnosti odvjetništva i pravosuđa u kontekstu sve većeg utjecaja umjetne inteligencije. Fran Olujić rođen je u Zagrebu 5. svibnja 1977. u obitelji majke arhitektice i oca, poznatog odvjetnika te prvog glavnog državnog odvjetnika. Nakon završetka XVI. jezične gimnazije upisuje Pravni fakultet, na kojem je diplomirao 2003. godine. Pravosudni ispit položio je 2005., a 2006. godine upisuje se u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore. Vlasnik je odvjetničkog društva koje se bavi građanskim, trgovačkim i kaznenim pravom te zapošljava desetak odvjetnika i odvjetničkih vježbenika. U posljednjih 15 godina gotovo da nije bilo većeg i važnijeg kaznenog predmeta u kojem nije bio angažiran. Ne libi se javno komentirati aktualna pravosudna i društvena pitanja te je, zahvaljujući insajderskom uvidu i stručnom znanju, čest i cijenjen sugovornik u medijima. Govori engleski, njemački i talijanski jezik. Živi u Zagrebu sa suprugom i troje djece.
25.05. 18:00
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S odvjetnikom Franom Olujićem razgovaramo o trenutačnom stanju hrvatskog pravosuđa i načinu na koji ga percipira šira javnost, o tome koliko smo udaljeni od ideala vladavine prava s obzirom da državu vode pravnici, je li činjenica da je profesor prava bio Predsjednik RH išta promijenila, o tome koji je najveći problem hrvatskog pravosuđa danas, ima li pomaka nabolje u našem pravosuđu, o problemima u obrazovanju budućih pravnika i njihovoj pripremi za praktičan rad, o korupciji i organiziranom kriminalu, zašto složeni sudski postupci u RH traju godinama, o curenju informacija iz istraga u javnost i medijskoj pripremi predmeta, o izravnom i neizravnom političkom utjecaju na sudove i Državno odvjetništvo, o radu glavnog državnog odvjetnika, o ulozi EPPO-a, Europskog suda pravde i Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, o izbornom procesu za predsjednika Vrhovnog suda, koliko mu je je to što je iz odvjetničkog miljea pomoglo ili odmoglo, o moralnim dilemama u kaznenim predmetima te o budućnosti odvjetništva i pravosuđa u kontekstu sve većeg utjecaja umjetne inteligencije. Fran Olujić rođen je u Zagrebu 5. svibnja 1977. u obitelji majke arhitektice i oca, poznatog odvjetnika te prvog glavnog državnog odvjetnika. Nakon završetka XVI. jezične gimnazije upisuje Pravni fakultet, na kojem je diplomirao 2003. godine. Pravosudni ispit položio je 2005., a 2006. godine upisuje se u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore. Vlasnik je odvjetničkog društva koje se bavi građanskim, trgovačkim i kaznenim pravom te zapošljava desetak odvjetnika i odvjetničkih vježbenika. U posljednjih 15 godina gotovo da nije bilo većeg i važnijeg kaznenog predmeta u kojem nije bio angažiran. Ne libi se javno komentirati aktualna pravosudna i društvena pitanja te je, zahvaljujući insajderskom uvidu i stručnom znanju, čest i cijenjen sugovornik u medijima. Govori engleski, njemački i talijanski jezik. Živi u Zagrebu sa suprugom i troje djece.
27.05. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Gosti Romana Bolkovića su diplomati, državnici, znanstvenici, političari, svi koji sudjeluju u oblikovanju europskih i svjetskih politika te djeluju na političke procese.

Zakaj se registrirati?

Romano Bolković - 1 na 1