(Romano Bolković - 1 na 1) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Romano Bolković - 1 na 1

, 2022., , 50 min.

talk show

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

07.04. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S dr. Matom Granićem razgovaramo o najvažnijim sigurnosnim, geopolitičkim i vanjskopolitičkim pitanjima koja danas oblikuju regiju i svijet. U prvoj polovici emisije fokusiramo se na rat u Iranu i njegovu stvarnu prirodu - je li riječ primarno o regionalnom proxy sukobu ili o dijelu šireg geopolitičkog preslagivanja. Analizirat ćemo strateške ciljeve Irana u regiji, od obrane režima i širenja utjecaja do potencijalnog rizika da sukob preraste u otvoreni rat većih razmjera. U kontekstu Bliskog istoka, razgovarat ćemo i o poziciji Izraela, ocjenjujući njegovu sigurnosnu i političku poziciju suočenu s više paralelnih prijetnji, održivost dugoročne strategije te utjecaj unutarnje politike na vanjsku politiku. Posebna pažnja posvetit će se palestinskom pitanju i konceptu dviju država - je li još uvijek realan ili je de facto mrtav te koje alternative postoje i koliko su politički izvedive. Zatim prelazimo na regionalnu i nacionalnu dimenziju, analizirajući odnose Hrvatske i Izraela, raspravu o diskrepanciji između Vlade i Ureda predsjednika Republike te utjecaju takve dvostruke komunikacije na kredibilitet Hrvatske u međunarodnoj politici. Neizostavno ćemo razmotriti i reakcije predsjednika Milanovića u slučaju veleposlanika Korena i nabave vojne opreme, sagledavajući jesu li takvi istupi strateški ili izraz unutarnjopolitičkog pozicioniranja te koliko time Hrvatska gubi konzistentnost u sigurnosnoj politici. U drugom dijelu emisije otvaramo širu transatlantsku i europsku perspektivu. Razgovarat ćemo o odnosima SAD - EU, analizirajući jesu li trenutačne napetosti prolazne ili trajne te može li Europska unija razviti stvarnu stratešku autonomiju bez SAD-a, s posebnim osvrtom na poziciju manjih članica poput Hrvatske. Neizostavno, dotaknut ćemo se i svrhe NATO-a u suvremenom svijetu, razmatrajući koliko je Savez relevantan u odnosu na vrijeme Hladnog rata, je li redefinirao svoju misiju i postoje li realne alternative za europsku sigurnost. Naravno, razgovor će obuhvatiti i rat u Ukrajini i održivost trenutačnog statusa quo - koliko dugo Ukrajina može održavati sadašnji intenzitet sukoba, postoji li perspektiva "zamrznutog sukoba" i tko bi prvi mogao biti prisiljen na kompromis. U regionalnom kontekstu analizirat ćemo i odluku predsjednika da otkaže sudjelovanje u inicijativi Brdo -Brijuni te što taj potez govori o položaju Hrvatske i njezinoj inicijativi na zapadnom Balkanu, uključujući retoriku Aleksandra Vučića i dugoročne rizike destabilizacije regije. Nezaobilazna tema emisije bit će i Bosna i Hercegovina i EU put, ocjenjujući jesu li napori zemlje bliže ili dalje članstvu u EU nego prije pet godina, koje prepreke postoje i koliko međunarodna zajednica još uvijek ima stvarni utjecaj. Paralelno, razgovarat ćemo o položaju Hrvata u BiH, održivosti koncepta konstitutivnosti te konkretnim koracima koje Hrvatska može ili ne može poduzeti. Na kraju emisije osvrnut ćemo se na percepciju Hrvatske u širem demokratskom kontekstu: analizirat ćemo nalaze izvješća Liberties o stanju demokracije, objektivnost takvih izvješća i njihov utjecaj na ugled Hrvatske u Europskoj uniji. Diskutirat ćemo i o tvrdnjama da Hrvatska klizi u autoritarnost, konkretne pokazatelje takvog trenda, moguće erozije institucija te razliku između stvarnog problema i pretjeranog narativa. Dr. Mate Granić je bio ratni potpredsjednik hrvatske Vlade i najdugovječniji ministar vanjskih poslova. Osnovnu školu je završio u Baškoj Vodi i Makarskoj, gimnaziju u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu (1971.). Specijalizirao je internu medicinu i dijabetologiju. Profesionalnu liječničku karijeru izgradio je u klasi prof. dr. Zdenka Škrabala, a njegov pravi završni ispit bila je izgradnja Instituta za dijabetes Vuk Vrhovac. Mate Granić i Zdenko Škrabalo uspjeli su izgraditi jedan od najboljih zavoda za dijabetes u ovom djelu Europe (1985.). Godine 1990. postaje dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao najmlađi dekan u povijesti Zagrebačkog sveučilišta. Gostujući je profesor i gost predavač na Harvard Medical School, na Medicinskom fakultetu u Münchenu i na Kentucky Diabetes Foundation te savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije. Potpredsjednik je Vlade Republike Hrvatske od 31. srpnja 1991. i ministar vanjskih poslova od 1. lipnja 1993. do 27. siječnja 2000. Godine 1991. utemeljuje Ured za prognanike i izbjeglice te organizira skrb za stotine tisuća prognanika i izbjeglica iz BiH. Bio je glavni pregovarač Vlade Republike Hrvatske s bivšom Jugoslovenskom narodnom armijom (JNA) o deblokadi i evakuaciji vojarni, i potpisnik Sporazuma o povlačenju JNA 8. prosinca 1991. Godine 1992. kao potpredsjednik Vlade RH potpisuje dokument o Pristupu Republike Hrvatske KESS-u. Zatim se 1993. uključuje u zaustavljanje sukoba na području BiH između Hrvata i Muslimana. Godine 1994. kao ministar vanjskih poslova bio je glavni pregovarač i potpisnik Bečkih i Washingtonskih sporazuma. Godine 1995. je zamjenik glavnog pregovarača Franje Tuđmana i potpisnik Daytonskog sporazuma. Godine 1996. potpisao je Sporazum o normalizaciji odnosa sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (SRJ). Godine 1997. potpisuje Sporazum o ulasku RH u Vijeće Europe. Godine 2000. bio je kandidat HDZ-a na izborima za predsjednika Republike, a u travnju iste godine osniva novu stranku Demokratski centar (DC). 2000. - 2003. godine predsjednik je Odbora za europske integracije Hrvatskog sabora. Godine 2003. daje ostavku na mjesto predsjednika DC-a zbog loših izbornih rezultata. U travnju 2004. osniva poduzeće za političke i gospodarske analize (MAGRA d.o.o.).
12.04. 18:02
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S dr. Matom Granićem razgovaramo o najvažnijim sigurnosnim, geopolitičkim i vanjskopolitičkim pitanjima koja danas oblikuju regiju i svijet. U prvoj polovici emisije fokusiramo se na rat u Iranu i njegovu stvarnu prirodu - je li riječ primarno o regionalnom proxy sukobu ili o dijelu šireg geopolitičkog preslagivanja. Analizirat ćemo strateške ciljeve Irana u regiji, od obrane režima i širenja utjecaja do potencijalnog rizika da sukob preraste u otvoreni rat većih razmjera. U kontekstu Bliskog istoka, razgovarat ćemo i o poziciji Izraela, ocjenjujući njegovu sigurnosnu i političku poziciju suočenu s više paralelnih prijetnji, održivost dugoročne strategije te utjecaj unutarnje politike na vanjsku politiku. Posebna pažnja posvetit će se palestinskom pitanju i konceptu dviju država - je li još uvijek realan ili je de facto mrtav te koje alternative postoje i koliko su politički izvedive. Zatim prelazimo na regionalnu i nacionalnu dimenziju, analizirajući odnose Hrvatske i Izraela, raspravu o diskrepanciji između Vlade i Ureda predsjednika Republike te utjecaju takve dvostruke komunikacije na kredibilitet Hrvatske u međunarodnoj politici. Neizostavno ćemo razmotriti i reakcije predsjednika Milanovića u slučaju veleposlanika Korena i nabave vojne opreme, sagledavajući jesu li takvi istupi strateški ili izraz unutarnjopolitičkog pozicioniranja te koliko time Hrvatska gubi konzistentnost u sigurnosnoj politici. U drugom dijelu emisije otvaramo širu transatlantsku i europsku perspektivu. Razgovarat ćemo o odnosima SAD - EU, analizirajući jesu li trenutačne napetosti prolazne ili trajne te može li Europska unija razviti stvarnu stratešku autonomiju bez SAD-a, s posebnim osvrtom na poziciju manjih članica poput Hrvatske. Neizostavno, dotaknut ćemo se i svrhe NATO-a u suvremenom svijetu, razmatrajući koliko je Savez relevantan u odnosu na vrijeme Hladnog rata, je li redefinirao svoju misiju i postoje li realne alternative za europsku sigurnost. Naravno, razgovor će obuhvatiti i rat u Ukrajini i održivost trenutačnog statusa quo - koliko dugo Ukrajina može održavati sadašnji intenzitet sukoba, postoji li perspektiva "zamrznutog sukoba" i tko bi prvi mogao biti prisiljen na kompromis. U regionalnom kontekstu analizirat ćemo i odluku predsjednika da otkaže sudjelovanje u inicijativi Brdo -Brijuni te što taj potez govori o položaju Hrvatske i njezinoj inicijativi na zapadnom Balkanu, uključujući retoriku Aleksandra Vučića i dugoročne rizike destabilizacije regije. Nezaobilazna tema emisije bit će i Bosna i Hercegovina i EU put, ocjenjujući jesu li napori zemlje bliže ili dalje članstvu u EU nego prije pet godina, koje prepreke postoje i koliko međunarodna zajednica još uvijek ima stvarni utjecaj. Paralelno, razgovarat ćemo o položaju Hrvata u BiH, održivosti koncepta konstitutivnosti te konkretnim koracima koje Hrvatska može ili ne može poduzeti. Na kraju emisije osvrnut ćemo se na percepciju Hrvatske u širem demokratskom kontekstu: analizirat ćemo nalaze izvješća Liberties o stanju demokracije, objektivnost takvih izvješća i njihov utjecaj na ugled Hrvatske u Europskoj uniji. Diskutirat ćemo i o tvrdnjama da Hrvatska klizi u autoritarnost, konkretne pokazatelje takvog trenda, moguće erozije institucija te razliku između stvarnog problema i pretjeranog narativa. Dr. Mate Granić je bio ratni potpredsjednik hrvatske Vlade i najdugovječniji ministar vanjskih poslova. Osnovnu školu je završio u Baškoj Vodi i Makarskoj, gimnaziju u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu (1971.). Specijalizirao je internu medicinu i dijabetologiju. Profesionalnu liječničku karijeru izgradio je u klasi prof. dr. Zdenka Škrabala, a njegov pravi završni ispit bila je izgradnja Instituta za dijabetes Vuk Vrhovac. Mate Granić i Zdenko Škrabalo uspjeli su izgraditi jedan od najboljih zavoda za dijabetes u ovom djelu Europe (1985.). Godine 1990. postaje dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao najmlađi dekan u povijesti Zagrebačkog sveučilišta. Gostujući je profesor i gost predavač na Harvard Medical School, na Medicinskom fakultetu u Münchenu i na Kentucky Diabetes Foundation te savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije. Potpredsjednik je Vlade Republike Hrvatske od 31. srpnja 1991. i ministar vanjskih poslova od 1. lipnja 1993. do 27. siječnja 2000. Godine 1991. utemeljuje Ured za prognanike i izbjeglice te organizira skrb za stotine tisuća prognanika i izbjeglica iz BiH. Bio je glavni pregovarač Vlade Republike Hrvatske s bivšom Jugoslovenskom narodnom armijom (JNA) o deblokadi i evakuaciji vojarni, i potpisnik Sporazuma o povlačenju JNA 8. prosinca 1991. Godine 1992. kao potpredsjednik Vlade RH potpisuje dokument o Pristupu Republike Hrvatske KESS-u. Zatim se 1993. uključuje u zaustavljanje sukoba na području BiH između Hrvata i Muslimana. Godine 1994. kao ministar vanjskih poslova bio je glavni pregovarač i potpisnik Bečkih i Washingtonskih sporazuma. Godine 1995. je zamjenik glavnog pregovarača Franje Tuđmana i potpisnik Daytonskog sporazuma. Godine 1996. potpisao je Sporazum o normalizaciji odnosa sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (SRJ). Godine 1997. potpisuje Sporazum o ulasku RH u Vijeće Europe. Godine 2000. bio je kandidat HDZ-a na izborima za predsjednika Republike, a u travnju iste godine osniva novu stranku Demokratski centar (DC). 2000. - 2003. godine predsjednik je Odbora za europske integracije Hrvatskog sabora. Godine 2003. daje ostavku na mjesto predsjednika DC-a zbog loših izbornih rezultata. U travnju 2004. osniva poduzeće za političke i gospodarske analize (MAGRA d.o.o.).
14.04. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Gosti Romana Bolkovića su diplomati, državnici, znanstvenici, političari, svi koji sudjeluju u oblikovanju europskih i svjetskih politika te djeluju na političke procese.
19.04. 18:02
Dodaj u Podsetnik

Zakaj se registrirati?

Romano Bolković - 1 na 1