Zemlja: priroda našeg planeta - zrak, dokumentarna serija (1/3) (R)

Gledan iz svemira, naš plavi planet doima nam se poznat kao kakav dugogodišnji prijatelj - tako poznat da zaboravljamo koliko je zapravo poseban. Koliko znamo, naš svijet jedinstven je u svemiru, a određuju ga tri elementa: zrak, zemlja i voda. Svaki element ima svoja posebna svojstva i fenomene te je dom mnoštvu oblika života koji su se infiltrirali u svako stanište, od najdubljih oceana do najmanjih kutaka. Trodijelna serija istražuje tajne biljnog i životinjskog carstva, vremenske i geološke pojave i čuda prirode iz perspektive elemenata. Zrak, zemlja i voda nisu samo pozornice za ovu dramatičnu predstavu života nego i dinamične sfere koje su međusobno neočekivano povezane. ------- Prva epizoda istražuje ono najmanje primjetno od tri Zemljina staništa - zrak ili atmosferu. Nevidljiv je, ali taj je element od goleme važnosti. Svi znamo da je život bez kisika neodrživ. Ali atmosfera ima i druge manje poznate atribute. Bez nje Zemlja ne bi poznavala vremenske prilike niti bi imala umjerene temperature koje omogućuju da tekuća voda i život uopće postoje. Niti bismo imali zaštitu od izvanzemaljskih opasnosti, poput meteora ili ubojitog ultraljubičastog zračenja Sunca. Ovaj sloj tvori vlastiti životni prostor. Na prvi pogled može se doimati relativno prazan, ali dom je raznovrsnim stvorenjima od kojih su najočiglednije ptice - albatrosi, tupici i čađave čigre - koje sve neizmjerno dugo ostaju u letu. No ondje ne leti samo perje. Aeroekologija, relativno nova grana znanosti, istražuje sićušne oblike života koji su aktivni na različitim visinama. Naša atmosfera nije samo stanište nego i kanal za komunikaciju. Bez medija zraka ne bi bilo gotovo nikakvih zvukova. Svi različiti zvučni signali kojima se životinje koriste kako bi "razgovarale" jedne s drugima bili bi nečujni. Pjesma je vjerojatno najljepši od tih zvukova. Mužjaci mnogih ptičjih vrsta rabe pjesmu kako bi impresionirali i osvojili potencijalne partnerice tijekom sezone parenja. U atmosferi postoje i zvukovi koji su nečujni ljudskom uhu. Šišmiši se koriste zvučnim signalima visoke frekvencije koji im pomažu u lovu na tamnom noćnom nebu. Ali atmosfera ne podržava samo život - ona može i ubiti. Razlike u temperaturi između različitih točaka uzrokuju fluktuacije pritiska koje pokreću zrak između njih, a rezultat je vjetar. U ekstremnim slučajevima vjetar će se razviti u tornada koja se mogu kretati brzinom do 300 kilometara na sat, ostavljajući trag uništenja za sobom.