Kolaži o laži: Lažne vijesti, dokumentarna serija (1/6) (R)

Većina ljudi misli da rijetko laže, ali statistika ne laže - prosječni građanin tijekom jednog sata prosječno izgovori pet puta neistinu. Dnevno nam se laže čak dvjestotinjak puta, što znači da svakih pet minuta u danu čujemo jednu neistinu. Svi lažemo, a oni koji tvrde suprotno mogli bi biti najveći lažljivci! Međutim, što se dogodi kad se laž usavrši? Kad s privatne međuljudske, lokalne razine, prijeđe na onu globalnu. Kad laž, ohrabrena medijskim i tehnološkim razvojem i promjenama, uđe u sve pore naše svakodnevice? Dok smo se mnogobrojnim knjigama i serijama pokušavali usavršiti u prepoznavanju tuđe laži u pokretima, gestama i mimici lica, laž je dobila novi dom. Ukorijenila se snažnije nego ikad u medijskom i tehnološkom okruženju u kojem živimo, nabacila novu masku, dobila stotinu oblika i postala apsolutno neuhvatljiva. Pitanje koje već obilježava sadašnjost medija, a postat će ključno u budućnosti, jest kako razlikovati falsifikat od originala, kako razlikovati LAŽ od ISTINE, kako stvoriti vjerodostojnu sliku stvarnosti. Dokumentarna serija "Kolaži o laži" suočava nas upravo s tim pitanjem. Kroz šest epizoda: 1. Lažne vijesti, 2. Lažne snimke, 3. Dokumentarni film, 4. Oglašavanje, 5. Teorije zavjere i 6. Virtualni identiteti, serija se bavi širokom temom medijskih i tehnoloških laži. Kroz epizode demonstriramo mogućnosti suvremenih medija i tehnologije, a vidjet ćemo i eksperiment proveden u stvarnom svijetu. 1. epizoda: HRT-ova novinarka Maja Sever i satiričar Borna Sor imaju zadatak istražiti tko stoji iza širenja lažnih vijesti o globalnoj pandemiji koronavirusa na primjeru "Festivala slobode", manifestacije održane u rujnu 2020. godine, koja je nastojala usmjeriti šire mase na otpor prema poštivanju mjera nacionalnog stožera. Njih dvoje istražuju "Festivala slobode" i pokušavaju ući u trag organizatorima manifestacije koji odbijaju svaku komunikaciju s medijima i novinarima. Pri tom otvaraju pitanja o sudbini suvremenog novinarstva, ekspanziji dezinformacija tijekom pandemije i drugim tektonskim medijskim promjenama, a u svoj istraživački proces uključuju uredništvo Fotografa (prve hrvatske ovlaštene fact-checking agencije), Juricu Pavičića, novinara i kolumnista Jutarnjeg lista, Marka Rakara, političkog konzultanta i stručnjaka za IT i mnoge druge novinare, sociologe i politologe.