Zaleđeni planet (2): Naš zaleđeni planet, dokumentarna serija (6/6)

Naš zamrznuti planet se mijenja. U ovoj posljednjoj epizodi upoznajemo znanstvenike i ljude koji su život posvetili traženju odgovora na pitanje što te promjene znače, ne samo za životinje i ljude koji ondje žive, nego i za svijet u cjelini. Naše putovanje počinje na Arktiku, gdje se svakog ljeta goleme količine leda odlamaju s rubova grenlandskih ledenjaka koji se tope. Navrh same ledene kape glaciolog Alun Hubbard silazi u mulin kako bi pokušao razumjeti mehanizme koji pokreću taj povijesni nestanak leda. Drugdje na Arktiku ne nestaje samo kopneni led. U zaljevu Svetog Lovrijenca u Kanadi biolozi nastoje otkriti kako će nestanak morskog leda utjecati na život mladunaca grenlandskog tuljana. U arktičkoj Rusiji zbog gubitka ljetnog morskog leda sve više polarnih medvjeda dolazi na Wrangelov otok. Ondje lokalni čuvar i znanstvenici prkose gladnim medvjedima kako bi procijenili njihove izglede za budući opstanak. Povlačenje morskog leda ne utječe samo na divlje životinje nego i na ljude. U zabačenoj zajednici Qaanaaq na Grenlandu lokalnim inuitskim lovcima led je postao preopasan za kretanje po njemu i za lov, što ugrožava njihov tradicionalni način života. Promjene koje se zbivaju na Arktiku mogle bi imati dalekosežniji utjecaj u daljim krajevima. U otvorenoj tundri Aljaske mjehurići u jezerima upućuju na prisutnost plinova koji se oslobađaju iz nekoć smrznutog tla, uključujući i jak staklenički plin metan. Puni razmjeri topljenja Arktika najbolje se vide iz svemira. Led ubrzano nestaje i na visokim planinama kontinenata planeta. Glaciolog Hamish Pritchard koristi se sofisticiranim radarskim helikopterskim sustavom kako bi izračunao koliko je leda ostalo u dosad neucrtanim ledenjacima Himalaje. Promjene bez presedana kojima znanstvenici svjedoče mogu imati duboke posljedice, no ima nade da je, uz kombinaciju tehnologije i snage volje, još dovoljno vremena za spas onoga što je ostalo od našeg zamrznutog planeta.