Pogled u dvorište iza kapije, dokumentarna serija (1/5)

"Pogled u dvorište" i jest i nije samo još jedan u nizu TV putopisa iz rakursa znatiželjnog naratora. Naslov parafrazira Hitchcockov "Prozor u dvorište". Jer, poput filmskoga lika fotoreportera Jeffa Jeffriesa kojeg igra James Stewart, i koji , doduše, potajno motri dvorišta, televizijska urednica emisija popularne i tradicijske kulture, Ljiljana Hrstić Borić, za razliku od njega, ne skriva da gleda u tuđa dvorišta. I da tijekom putovanja po cijeloj Hrvatskoj "otkriva kako mikrokozmos jednoga običnoga gradskoga ili seoskoga dvorišta može skrivati neizmjerna uzbuđenja" i predivne priče. I tu prestaje svaka sličnost s Hitchcockovim krimićem, a počinje istraživanje kako je i zašto dvorište od "nemjesta" u prošlosti ruralnih dijelova Hrvatske postalo mjesto kakvo je danas; mjesto reprezentacije u turističkom smislu ili mjesto koje je još samo ponegdje zadržalo svoju prvotnu funkciju gospodarskoga prostora o čijoj se estetici (ne) vodi računa. Između te dvije krajnosti postoji čitav niz varijacija. U komplementarnom pristupu uz sudjelovanje stručnjaka etnologa, sociologa, psihologa, inženjera šumarstva, hortikulture, krajobraznih arhitekata, psihologa, turističkih djelatnika, vlasnika dvorišta, redovnica i redovnika, građanki i građana i dr., serija "Pogled u dvorište" u pet epizoda dokumentira kako se danas odnosimo prema dvorištima i okućnicama u gradu i na selu, a taj je odnos uvjetovan povijesnim nasljeđem, podnebljem, "kulturom (ne)rada", mentalitetom, "pogledom drugih", kulturološkim utjecajima urbanih i inozemnih sredina, ekonomskim odnosno financijskim kapacitetima, konceptom slobodnog vremena, razvojem turizma, lokalnim urbanističkim politikama, praćenjem trendova, "kulturom izobilja", zakonskom (ne)regulacijom, ali svakako i osobnošću i svjetonazorom vlasnika, te mentalitetom. U prvoj epizodi "Pogled u dvorište iza kapije" saznajemo kakav život odražavaju dvorišta "još od Marije Terezije" ušorenih sela Slavonije, Baranje i Srijema. U drugoj epizodi, dokumentirajući promjene ruralnog života uvjetovane razvojem turizma, gledamo i divimo se dvorištima crvene, sive i bijele Istre. U trećoj i četvrtoj epizodi zavirujemo u "preslike rajskoga vrta na zemlji" - dvorišta samostanske braće i samostanskih sestara u redovničkim zajednicama od Košljuna do Dubrovnika. A peta epizoda nas vodi u "Dioklecijanovo dvorište" kako bismo preispitali kome pripadaju javni prostori, gradski trgovi koji su dvorišta svih nas i tko je odgovoran za red u njima na primjeru Dioklecijanove palače, najstarijeg hrvatskog spomenika na UNESCO-vom popisu Svjetske baštine. Projekt "Pogled u dvorište" započet je 2022. godine u Programskom odjelu Kultura, kojemu je tada urednica bila Lidija Špiranec, a rukovoditeljica Produkcijskog odjela Kultura Tihana Ramirez Ruiz. Dovršen je 2026. u Programskom odjelu Dokumentarni sadržaji. Tijekom snimanja epizoda "Pogled u dvorište crvene, sive i bijele Istre" i "Pogled u Dioklecijanovo dvorište" redateljica je bila Tihana Kopsa, a u proizvodnji epizoda "Pogled u dvorište iza kapije", "Pogled u dvorište samostanska braće" i "Pogled u dvorište samostanskih sestara" režiju potpisuje Aron Kovačić. Snimatelji su Siniša Galar, Tomislav Trumbetaš, Igor Knežević, Slavko Knežević i Aron Kovačić. Tonski snimatelji su Saša Anetić i Matija Tkalec. Majstor rasvjete je Hrvoje Puhovski, kolorist Bogdan Tankosić, a obradu tona potpisuje Krešo Šušljek. Asistentica režije je Snježana Kundija Purgarić. Producent je Filip Marešić. Montažerka Irena Korpes. Scenaristica, naratorica, koredateljica i urednica serije je Ljiljana Hrstić Borić. Urednica Programskog odjela Kultura je Karolina Lisak Vidović, rukovoditeljica Produkcijskog odjela Kultura je Ana Vuić, urednik Programskog odjela Dokumentarni sadržaji je Tomislav Mršić, a rukovoditeljica Produkcijskog odjela Proizvodnja dramskog i dokumentarnog sadržaja je Božica Obad. --- U prvoj epizodi dokumentarne serije "Pogled u dvorište", Ljiljana Hrstić Borić s ekipom otvara kapije, "ajnforte" i gatore u selima Slavonije, Baranje i Srijema! Osim onih koja ih čekaju otvorena. Jer, kako kaže Bajo iz Karanca: "Kapije baranjskih dvorišta su uvijek bile otvorene da se vidi u dvorište". A u dvorištima se ima šta za vidjeti! Najljepše obnovljene štagljeve, najurednije pokošenu travu, najšarenije cvijeće. I to u onom prvom, uresnom dvorištu. A treba i raditi - pokositi travu, pomesti staze, okrečiti ciglice. Za uresnim dvorištem slijedi gospodarsko u kojemu se samo još ponegdje drži stoka, pa treba pomusti krave, podojiti teliće, pretovariti bale sjena. Za drugim dvorištem niže se treće, a za njim "bašte" i voćnjaci, pa njive i šume. A tako je još od Marije Terezije, čija je administracija u 18. stoljeću popisala imovinu seljaka i propisala izgled sela. Zato su nam sela "ušorena". Od Vrbanje, Nijemaca, Marjančaca, Gornje Bebrine, Štitara, Zmajevca, Karanca, Kneževih Vinograda i Kaniže do Gorjana u kojima na blagdan Duhova od dvorišta do dvorišta idu gorjanske kraljice - ljelje, upoznajemo tradiciju i suvremenost, kulturu, mlade koji su ostali, mlade koji su se vratili, stare koji žale za prošlošću, stare koji nemaju vjere u budućnost, ali su svi jednako ponosni na to gdje i kako žive! Naratorica i koredateljica: Ljiljana Hrstić Borić Urednica serije: Ljiljana Hrstić Borić