Svjetla pozornice: Devedesete, dokumentarna serija (6/7)

Godine 1991. počinje rat. U potpunosti se mijenja fokus i politike i ekonomije i popularne kulture. Nametnute su nove teme, a raspad Jugoslavije drastično je smanjio tržište koje je prije u velikim količinama konzumiralo djela hrvatskih autora i izvođača. O toj promjeni matrice i onome što je ona donijela voditelj će u studiju razgovarati s Igorom Dudom. Hrvatski Band Aid, koji je zajedno s Rajkom Dujmićem okupio Zrinko Tutić, ključna je točka nakon koje se gotovo sve mijenja na hrvatskoj glazbenoj, mainstream sceni. O toj najkvalitetnijoj domoljubnoj pjesmi kroz dokumentarno-arhivski pristup govorit će inicijator projekta i autor Moje domovine Zrinko Tutić te glazbeni kritičar Zlatko Gall. Popularna glazba u 90-ima obilježena je snažnim razvojem domoljubne glazbe koja u kvaliteti i pristupu varira, ali fenomenom dance glazbe o čijem nastanku u specifičnim političkim uvjetima govori glazbeni menadžer Zoran Škugor. U toj skupini izvođača posebno se kvalitetnim dosezima izdvaja grupa Electro Team - ET čiji članovi BoyTronic i Vanna iznjedruju legendarni hit 90-ih Tek je 12 sati! Hrvatska televizija u 90-ima preuzima glavnu ulogu u kreiranju mainstream scene popularne kulture. O tom segmentu i TV hitovima toga razdoblja poput Sedme noći govore tadašnja urednica Zabavnog programa Ksenija Urličić i glazbeni kritičar Zlatko Gall. HRT veliku pozornost u ratnim uvjetima posvećuje programu za djecu i mlade - veliku popularnost postiže Malavizija koja je voditelje Vitomiru Lončar, Darka Janeša i Ivicu Zadru, koji govori o Malaviziji, pretvorila u velike zvijezde, dok u programu za mlade dominira emisija Hit depo o kojoj će govoriti jedna od voditeljica Daniela Trbović. Godine 1994. održana je prva dodjela Porina, hrvatske diskografske nagrade koju dodjeljuje struka, a ujedinjuje sve glazbene žanrove. Prvu nagradu za hit godine osvojio je Oliver Dragojević za pjesmu Cesarica, a autor pjesme je ujedno i dobitnik najviše Porina, Zlatan Stipišić Gibonni, koji će u razgovoru sa suvoditeljicom pokušati definirati tadašnji trenutak glazbene scene u Hrvatskoj te objasniti važnost pjesme Cesarica za hrvatsku glazbenu scenu. Vjerojatno zbog osamostaljivanja Hrvatske i jačanja nacionalne svijesti, u devedesetima veliku popularnost i televizijsku gledanost postižu izbori za Miss Hrvatske,a još veću podršku, opet sukladno nacionalnom buđenju, uživali su sportaši: najprije košarkaši koji su 1992. u Barceloni u finalu igrali protiv najjačeg ikad američkog Dream Teama, o čemu govori gost u studiju Franjo Arapović. A zatim nogometaši koji su na svjetskom prvenstvu 1998. godine u Francuskoj osvojili brončanu medalju. Uz mainstream popularnu kulturu, u devedesetima se paralelno događa i alternativna popularna kultura, najprije u alternativnoj glazbi u kojoj grupe od Vinkovaca i Rijeke do Zagreba i Splita ostvaruju nevjerojatne kreativne vrhunce. Riječ je o grupama poput Laufera, Majki i TBF-a, koji se zajedno s ostalim grupama u to doba često pojavljuju na festivalu Fiju Briju. Taj festival iniciran je u klubu Jabuka, a kreativnu potporu daje mu dizajnerski dvojac Božesačuvaj. Jedan od njih, Albino Uršić, sugovornik je u ovoj epizodi serijala. Hrvatski film u devedesetima u dubokoj je krizi, prvenstveno zbog potrebe da sudjeluje u nacionalnoj promociji, ali i zbog nekvalitetnog načina financiranja filmova. Ipak, da hrvatski film može privući publiku u kino-dvorane pokazao je godine 1996. Vinko Brešan čiji film "Kako je počeo rat na mom otoku" postaje jedan od najgledanijih filmova u povijesti hrvatske kinematografije. U razgovoru sa suvoditeljicom redatelj Vinko Brešan govorit će o stvaranju tog hita za koji je ulaznicu kupilo gotovo 350.000 gledatelja. U zaključnom dijelu, voditelj i Igor Duda analizirat će okolnosti koje su utjecale na razvoj popularne kulture u devedesetima te će najaviti ono što nas čeka u zadnjoj epizodi serije Svjetla pozornice.