Dvanaestorica žigosanih

Mogu li okorjeli zločinci postati istinski heroji? Radnja filma odvija se tijekom Drugog svjetskog rata i započinje u Engleskoj u proljeće 1944. godine, u vrijeme kad se savezničke snage u Velikoj Britaniji pripremaju za Dan D. Narednik Reisman (L. Marvin), koji slovi za osobu koja ne poštuje nikakav autoritet, za '''nagradu'' od svog zapovjednika dobiva zadatak okupiti 12 društvenih otpadnika koji se nalaze u zatvoru. Svi oni proglašeni su krivima za najteže zločine, kao što su ubojstvo, dezerterstvo, pljačka i silovanje, te osuđeni na doživotnu ili smrtnu kaznu. Reisman od njih mora stvoriti jedinicu sposobnu za proboj iza neprijateljskih nacističkih snaga jer upravo bi oni trebali upasti u dvorac u okupiranoj Francuskoj u kojem se nalazi njemački stožer te ubiti što veći broj visokih njihovih časnika i tako uzdrmati njihov zapovjedni lanac. Zajedno sa svojim pomoćnikom Bowrenom (R. Jaeckel), Reisman će morati pokušati gotovo nemoguće – uhvatiti se u koštac obukom neprilagođenih, buntovnih i psihički poremećenih ljudi kako bi od njih stvorio sposobne vojnike koji će uništiti neprijatelje. Pod imenom "Dvanaestorica žigosanih", ova će skupina krenuti na opasni zadatak s kojeg bi se rijetko tko vratio živ. Ratni spektakl "Dvanaestorica žigosanih" iz 1967. godine snimljen je prema istoimenom romanu E.M. Nathansona i smatra se jednom od velikih uspješnica redatelja Roberta Aldricha, čijoj su slavi pridonijela i poznata glumačka imena. Glavne uloge u ovom hvaljenom filmu pripale su Leejju Marvinu, Ernestu Borgnineu, Charlesu Bronsonu, Jimu Brownu, Richardu Jaeckelu i Johnu Cassavetesu. Film je nakon prvog prikazivanja bio proglašen izrazito nasilnim, šokantnim i nekonvencionalnim, a tomu u prilog ide i činjenica da su autori angažirali stvarne veterane Drugog svjetskog rata koji su pomagali drugim glumcima s odorama i oružjem u kreiranju realističnog prikaza borbe. No unatoč lošim komentarima, film je u isto vrijeme oduševio publiku i kritiku te do danas ostao upamćen kao klasik ratnog žanra. Od prestižnih priznanja koje je primio ističu se nominacija za Zlatni globus te čak četiri nominacije za Oscara, uključujući i onu za najboljeg sporednog glumca Johna Cassavettesa, uz osvojeni zlatni kipić u kategoriji najboljeg zvuka. Posebno je zanimljivo kako je na krilima popularnosti krajem 80-ih godina emitirana i istoimena televizijska serija, čije su dvije epizode snimane u Zagrebu.