Blagoje Bersa: Oganj, koncertna izvedba opere - KD V. Lisinski, 18.01.2024. (R)

Suradnja Hrvatske radiotelevizije, Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u ciklusu Kanconijer, 18. siječnja 2024. iznjedrila je prvu integralnu izvedbu jednog od kapitalnih djela hrvatske glazbe 20. stoljeća - operu Oganj Blagoja Berse. U koncertnoj izvedbi u povodu 150. godišnjice rođenja i 90. godišnjice smrti skladatelja sudjelovali su solisti, prvaci zagrebačke Opere - Valentina Fijačko Kobić, Stjepan Franetović, Ljubomir Puškarić, Luciano Batinić, Siniša Štork i Siniša Hapač, te Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a, Zbor HNK-a Zagreb i Dječji zbor HRT-a. Izvedbu je predvodio maestro Aleksandar Marković. Blagoje Bersa jedan je od najutjecajnijih hrvatskih skladatelja i glazbenih pedagoga čiji su glazbeni opus i djelovanje bitno obilježili hrvatsku glazbu razdoblja moderne i prve polovice 20. stoljeća. Rođen u Dubrovniku, školovan u Beču, Zagrebu, Trstu i Zadru, operu Oganj počeo je skladati 1905. u Zadru i dovršio je 1906. u Beču. Iako je Bersa nastojao da se djelo praizvede u Beču, to se nije dogodilo, stoga je i izvorni njemački libreto Alfreda Marie Willnera, s naslovom Der Eisenhammer, na hrvatski preveo Ferdo Živko Miler naslovivši djelo Oganj. Prvi je put uprizorena 12. siječnja 1911. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, a zagrebačka publika, kao i kritika, izvedbu je dočekala s oduševljenjem. Antun Gustav Matoš nazvao je Oganj "prvom umjetničkom operom visokog i modernog stila koju stvori Hrvat", osobito hvaleći "briljantni orkestralni dio", Josip Andrić ocijenio je da "stoji dostojno među djelima što ih je europska glazba dobila u doba prije četvrt stoljeća", a Lujo Šafranek-Kavić nazvao je Bersu "inspiriranim majstorom koji savršeno vlada čitavim aparatom". Opera je na izvorniku (pra)izvedena tek 2003. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Ova koncertna izvedba u povodu 150. obljetnice njegova rođenja ( 2024. ), ponovno na (od glazbe neodvojivom) njemačkom izvorniku, podsjeća na Bersin kozmopolitizam u vrijeme prevladavajućeg priklanjanja nacionalnom smjeru u hrvatskoj glazbi, i na beskompromisnost njegova umjetničkog profesionalizma kojim je hrvatsko operno stvaralaštvo smjestio uz bok europskom. Operu pratite s hrvatskim titlovima!