Za dolar više, talijansko-njemačko-španjolsko-monaški film (1965.) (12) (R)

Šageti-vestern. Banda divljih desperadosa terorizira teritorij New Mexica. Na njezinu je čelu zloglasni El Indio (G. M. Volonte) za kojim su vlasti raspisale tjeralicu s nagradom od tada fantastičnih deset tisuća dolara koje će dobiti onaj tko ga dovede živog ili mrtvog. Okrutnom se zločincu nitko ne usudi stati na put. Ipak, pojavljuju se dvojica iskusnih lovaca na glave, tajanstveni Pukovnik (L. van Cleef) i osamljeni revolveraš Cavanagh (C. Eastwood). Isprva konkurenti, njih dvojica će se na kraju udružiti i postati partneri u pogibeljnoj potjeri za El Indiom... "Za dolar više" drugi je dio "dolarske trilogije" Sergia Leonea (prvi je Za šaku dolara, a treći Dobar, ružan, zao). "Za šaku dolara" (1964.) prvi je europski špageti-vestern, inačica žanra koji se do tada smatrao isključivom svojinom američke kinematografije. Pretjerano naglašavajući žanrovske konvencije i obrasce (sukob dobra i zla, ritualne dvoboje, motiv osvete, motiv osamljenog stranca koji stiže u grad), podžanr vesterna izazvao je svojevrstan šok, ali i oživio sam izvornik u trenutku kad je žanr vesterna posustajao. U tom su filmu kritičari vidjeli i snažan utjecaj Kurosawine "Tjelesne straže". Film "Za dolar više" snimljen je godinu kasnije, a 1966. i film "Dobar, ružan, zao". Tim će filmovima Leone steći nepodijeljeno priznanje kritike. Beskompromisna istraživanja žanrovskih granica okrunio je monumentalnim filmom "Bilo jednom u Americi" (1984.). Leoneovi špageti-vesterni značili su prekretnicu i za Clinta Eastwooda, koji će otada svojim imidžom "hladnokrvnog čovjeka s pištoljem ali bez imena" i cigaretom u kutu usana, postići svjetsku slavu. Rad na tim filmovima svjetsku će slavu donijeti i skladatelju Enniju Morriconeu.