Hrvatske špilje: Izgubljena rijeka, dokumentarna serija (1/3)

Hrvatska je klasična zemlja krša. Više od pedeset posto njezine površine, a s podmorjem i više od sedamdeset posto je krš. Krš karakteriziraju specifični morfološki oblici koji predstavljaju svojevrstan fenomen. Da je to tako, dokazuju hrvatske riječi polje, ponor i još mnoge druge koje su se ustalile u stručnim rječnicima svih jezika. U našoj domovini poznato je više od 8000 speleoloških objekata. Manje od polovice je istraženo ili djelomično istraženo. Pravi speleološki eldorado za istraživače podzemnih tajni - speleologe. U Hrvatskoj ima malo speleologa, tek oko tristo, u usporedbi s nekim razvijenim zemljama - SAD-om, Francuskom, Engleskom ili Rusijom - gdje ima nekoliko desetaka tisuća članova različitih speleoloških udruga. Posljednjih godina i svijet je Hrvatsku prepoznao kao zemlju s još nedirnutom, djevičanskom prirodom dinarskog krša sa svim nadzemnim i podzemnim krškim fenomenima i njihovim ljepotama. Hrvatska je nepresušni rezervoar pitke vode koje ima sve manje u industrijski razvijenim zemljama i drugim dijelovima svijeta, a voda je jedini i nezamjenjivi izvor života i opstanka. Danas, još uvijek na vrijeme, iako pet minuta do dvanaest, hrvatski čovjek je prepoznao krš i blago koje je na njemu i u njegovoj nutrini kao svoj pravi put za opstanak i sredstvo za dobar život, kroz eko-turizam, eko-proizvodnju hrane, zaštitu nadzemnih i podzemnih vodenih resursa i dobro gospodarenje. Ukratko, krš postaje novi hrvatski proizvod. Ekipa Dinarida - Društva za istraživanja i snimanja krških fenomena iz Zagreba u suradnji s Hrvatskim bio-speleološkim društvom i još nekoliko speleoloških organizacija i speleo-roniocima iz Češke i Slovačke organizirala je Međunarodne speleo-ronilačke ekspedicije Rakovica 2002. i 2003. kad su snimljena i tri dokumentarna filma. U sve špilje kamera je ušla prvi put. Filmovi osvjetljavaju samo djelić blaga hrvatskog krša i gledatelje upoznaju s malim segmentom podzemnih ljepota još uvijek nedovoljno istraženog krškog podzemlja. Filmovi su realizirani zahvaljujući zalaganju i trudu svih članova ekspedicije, mještana i ljudi s područja na kojima se istraživalo. Autor ideje, ujedno i vođa ekspedicija bio je poznati speleo-instruktor Tihomir Kovačević.