Pustinje svijeta: Sahara (1. dio), dokumentarna serija (1/11)

Približno jednu trećinu Zemljinog kopna čine pustinje. Pustinje su najnegostoljubiviji krajolik na Zemlji, bilo da je riječ o pješčanim, kamenim ili hladnim pustinjama. Zbog ekstremnih promjena temperature tijekom dana i noći čini se kako u njima ništa ne može preživjeti ili se trajno nastaniti. Ipak, i u tom okrutnom krajoliku postoji život. U ovoj seriji pokušavamo naći odgovore na pitanja: šire li se još uvijek pustinje i što je tome uzrok; utječe li globalno zatopljenje u ledenim područjima Arktika i Antarktika na povećanje površine suhih pustinjskih područja Sahare, Atacame, Kalaharija, Mojave, Chihuahuana, azijskih ili australskih pustoši? "Pustinje svijeta" prva je dokumentarna serija u Hrvatskoj snimana i dovršena u high definition tehnici. Ima 11 nastavaka. ----- Sahara je najveća svjetska vruća pustinja. Zauzima više od 9.000.000 četvornih kilometara i pokriva veći dio sjeverne Afrike, što je gotovo kao površina Sjedinjenih Američkih Država. Unatoč negostoljubivoj klimi ovo golemo pusto područje išarano je karavanskim putovima koji su stoljećima povezivali rijetke oaze koje su nastale oko izvora ili bunara. Teško je danas zamisliti da je ova pustoš nekoć bila plodna. Sudeći prema drevnim crtežima, petroglifima, od kojih su neki stari i do 12.000 godina, Sahara je bila prepuna plodnih pašnjaka s mnogobrojnim rijekama i jezerima. Ovuda su šetali slonovi, žirafe, bivoli, kao i druge vrste močvarnih životinja. S mnogih se petroglifa iščitava povijest minulih civilizacija. Uz životinje prikazuju se lovci sa strelicama, a u kasnijim razdobljima čak i konji te zaprege s kočijama.