Hrvatske katedrale: Splitska katedrala, dokumentarna serija

Na prostoru današnje Hrvatske devetnaest je katedrala - crkvi u kojima stoluje biskup. Neke postoje od početaka kršćanstva u nas, neke su mlađe, a svaka priča svoju priču o ljudima koji su je gradili, o crkvenim i svjetovnim poglavarima, arhitektima, kiparima, slikarima, klesarima, ali i o pripadnicima lokalne zajednice, građanima. Katedrale su spomenici vremena, sastavni dijelovi kulturnog identiteta, dokazi kontinuiteta koji se mogu pratiti kroz njihovu povijest i - jasno i nedvosmisleno - vidjeti u njima i oko njih. Isto tako, svaka je katedrala srasla sa svojim gradom čija je slika pa i smisao. Često je teško zamisliti grad bez prvostolnice koja je obično u njegovom središtu. Na početku serije o hrvatskim katedralama bavimo se onima u Splitu, Šibeniku i Zagrebu. Svaka potječe iz drugog vremenskog razdoblja, povijesnog trenutka. Sudjeluju predstavnici crkvenih vlasti, povjesničari umjetnosti, povjesničari, konzervatori, arhitekti... 1. epizoda Palača koju je početkom 4. stoljeća sagradio rimski car Dioklecijan postala je propašću antičkog svijeta jezgra današnjeg Splita. Novi stanari naselili su velebna zdanja, kuće i palače, a mauzolej cara, poznatog progonitelja kršćana, postat će u 7. stoljeću katedrala u koju su prenesene relikvije sv. Dujma i sv. Staša, pogubljenih u obližnjem Solinu upravo u Dioklecijanovo doba. Splitska prvostolnica u kojoj se jasno vide njezini antički korijeni ali i stoljeća kad je opremana novim umjetninama, oltarima, matična je crkva iz koje se u ranom srednjem vijeku kristijanizira hrvatsko zaleđe, a u njoj su se održavali crkveni sabori od doba naših narodnih vladara početkom 10. stoljeća i kroz cijeli srednji vijek. Od događanja u katedrali koja je uvrštena na UNESCO-v popis svjetske zaštićene baštine najpoznatije je, a i Splićanima najdraže svetkovina sv. Duje, popularna Sudamja kad se ovdje svakog sedmog svibnja okupi mnogo vjernika.