Svijet klasike: Oganj Blagoja Berse

Premda su joj od praizvedbe 1911. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu mnogi predviđali dug vijek na kazališnim daskama, opera Oganj samo je dvaput uprizorena nakon toga, posljednji put prije 21 godinu. Publika današnjice zbog toga je slabo poznaje pa je HRT-ova radna jedinica "Glazba" u čast 150. obljetnice rođenja i 90. godišnjice to djelo prošlog tjedna predstavila publici Lisinskog. Svi se slažu oko jednoga: Bersina opera Oganj jedno je od najvrednijih djela u povijesti hrvatske glazbe, ne samo po raskošnoj glazbi za golemi sastav, već i po dramaturškom naboju. Kako nam je u ime organizatora rekla rukovoditeljica RJ Glazba Ivana Kocelj, Oganj plijeni pozornost u prvom redu zanimljivim sižeom koji je vrijedan holivudskog blokbastera u kojemu imamo zločin iz prošlosti koji želi osvetiti sadašnja generacija, dakle, sin poginulog izumitelja stroja. U partituri se susreću svi stilovi koji su početkom 20. stoljeća bili aktualni na glazbenoj sceni Beča, gdje je Bersa živio i djelovao kao redaktor i orkestrator. No u Beču djelo nikad nije izvedeno, već samo u zagrebačkom HNK-u. Skladatelj i dirigent Zoran Juranić svojedobno je kao ravnatelj Zagrebačke opere organizirao i dirigirao posljednjom scenskom izvedbom ove opere koja je godine 2003. bila praizvedba izvornika na njemačkom jeziku. Sada u Lisinskom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, zborovima HRT-a i HNK-a, solistima i Dječjim zborom HRTa u izvedbi cjelovite verzije, također na njemačkom, dirigirao je orkestru već dobro poznat maestro Aleksandar Marković. Kroz gust orkestar samo se snažni vagnerijanski glasovi mogu probiti, kao što su oni prvaka Zagrebačke opere. Oni su ovoj koncertnoj izvedbi dodali gotovo scenski element - Valentina Fijačko Kobić (Lenka), Stjepan Franetović (Robert Thoms), Ljubomir Puškarić (Hellwing), Luciano Batinić (Pastor), Siniša Štork (Prvi radnik) i Siniša Hapač (Drugi radnik). Ova izvedba nikako nije kraj ove priče o Ognju. Snimljen je na CD-u za HRT-ovu seriju albuma u kojoj su već hrvatski operni naslovi "Ljubav i zloba" te "Porin" Lisinskog, kao i Zajčev "Nikola Šubić Zrinjski". Možda to posluži za novu inscenaciju koju na kraju emisije najavljuje intendantica HNK Zagreb, Iva Hraste Sočo. Sada kad su upoznali djelo, interpreti i publika priželjkuju ga doživjeti u scenskom izdanju, na daskama koje život znače, najprikladnijem ambijentu za operu kao imanentno kazališnu vrstu.