Zemlja: priroda našeg planeta - kopno, dokumentarna serija (2/3) (R)

Druga epizoda vraća nas na zemlju. Naša Zemlja, tlo pod našim nogama, u stanju je neprestanih promjena i nemira, kao što pokazuju nebrojeni vulkani i gejziri diljem svijeta. Tektonske ploče našeg planeta u stalnom su pokretu. Kada se sudaraju i stružu jedna o drugu, može doći do potresa ili tsunamija. Paradoksalno, razorne sile pod zemljom ujedno su izvor novog života. Tijekom milijuna godina vulkanske erupcije na dnu mora stvorile su nove otoke. Naseljavanje počinje kad vjetar sjeme biljaka prenese na netaknute nove otoke. Biljkama se pridružuju kukci i ptice koje mogu preletjeti velike udaljenosti preko mora. Gmazovi i sisavci do novoformiranih obala mogu doći na plutajućim krhotinama ili plivati, poput morskih legvana koji su nekoć stigli na otočje Galápagos. Uz podzemne, konstruktivne sile prirode koje grade to netaknuto tlo, postoje i one dovoljno snažne da kamen samelju u prašinu ili oblikuju prirodne skulpture koje oduzimaju dah. Vrlo poseban geološki fenomen su Badlands. Tijekom mnogo eona, kiša i voda nastala topljenjem duboko su urezale svoj put u stijenu. Krda posljednjih slobodnih bizona pasu na plodnim ravnicama koje okružuju ove impozantne kopnene formacije u Južnoj Dakoti. Tlo osigurava mnoštvo sirovina i prirodnih resursa koje čovječanstvo crpi već desecima tisuća godina. Glina se rabi za izgradnju građevina, ali lončarice su to otkrile još davno prije ljudi! Ovi pernati graditelji obla gnijezda svijaju od vlažne zemlje i vlati trave. Kopnene mase našeg planeta sadrže i nevidljivo blago koje pogoduje jednoj osobito uspješnoj skupini organizama - biljkama. Hranjive tvari u tlu omogućuju im da tjeraju izdanke, cvjetaju i bujaju. Neke biljke, međutim, radije idu prečacem - predstavljamo lukavu azijsku smokvu.