Autun - zaboravljena sestra Rima, dokumentarni film (R)

S 12.000 stanovnika unutar zidina, Autun je danas gradić na području Saône et Loire u pokrajini Bourgogne-Franche-Comté. Ali prije nešto manje od 2.000 godina bio je to drugi najveći grad u Galiji nakon Reimsa. Tada se po najslavnijem rimskom caru zvao Augustodunum, "Augustova tvrđava". Zauzimao je dvjesto hektara, dvostruko više nego Lutecija, današnji Pariz, i četiri puta više od Masilije, današnjeg Marseillea. Kao najstarije središte pokrštavanja u Galiji, imao je gospodarski i duhovni utjecaj zahvaljujući svojim "primijenjenim školama", jedinstvenom obilježju tog dijela carstva, čime je nagoviješten osnutak modernih sveučilišta. Augustodunum je bio prijestolnica Eduanaca (Aedui), jednog od najbogatijih i najslavnijih galskih plemena, jedinog koje se smatralo pobratimom Rima. Svojim velebnim ostacima Autun još odražava tu povlaštenu vezu koja je Eduance ujedinjavala s Rimom, od šest kilometara dugih bedema prekinutih veličanstvenim vratima, do ostataka teatra koji je mogao primiti čak 20.000 gledatelja. S promjerom od 149 metara najveći je u cijelome Rimskom Carstvu uz onaj Pompejev u Rimu. Štoviše, taj veličanstveni grad podignut je u samo nekoliko desetljeća u prvoj polovici 1. stoljeća, nakon što je osnovan gotovo ex nihilo kako bi zamijenio bivšu mitsku prijestolnicu Eduanaca Bibracte. Augustodunum je primjer usklađenog urbanističkog plana sa savršenom mrežom ulica i spomenicima koji su bili izvanredne veličine i sjaja, počevši od Apolonova hrama, kojeg više nema, goleme građevine od najskupocjenijeg mramora iz Carrare. Golemo gradilište grada služilo se svim tehničkim mogućnostima koje je pružao Rim, u pogledu zemljanih radova i dovoda vode usprkos brdovitoj topografiji Morvanskog masiva. Posljednji misteriji ovog posebnog grada tek su nedavno otkriveni. Kao prvo, "paklena slagalica" Autuna, 1200 ulomaka tajanstvenog natpisa pronađenog u 19. stoljeću, koji su istraživači napokon dekodirali zahvaljujući digitalnoj tehnologiji. Posljednjih godina drevna četvrt Genetoye izvan bedema također je bila meta dotad još neviđene kampanje iskapanja uz primjenu posljednjih tehnoloških inovacija. Niz zapanjujućih otkrića nastavljen je otkrićem izvornog prapovijesnog ograđenog prostora koji datira iz neolitika: galskoga hrama koji prethodi osnutku grada ispod Janusova hrama i golemog galsko-rimskog svetišta na 45 hektara, najvećeg ikad pronađenog u Galiji, koji obuhvaća hram, termalne kupelji i teatar povezan s obrtničkom četvrti, izvorom aktivnosti kompleksa. U ljeto 2020. arheolozi su iskopali i veliku nekropolu s 15 netaknutih olovnih sarkofaga koje su arheolozi otvorili s najvećom pomnjom te su, uz kosture, pronašli raskošne i fine ukrase nikad još viđene u Galiji. Kako je ta golema prijestolnica izgrađena u samo nekoliko desetljeća? Koja su tehnička rješenja popratila taj velebni građevinski projekt? I što nam najnovija arheološka otkrića govore o važnosti tog jedinstvenog galijskoga grada? Sva ta iznimna otkrića omogućuju nam da doživimo uvelike profinjeniju Galiju iz doba Rimljana nego što se može zamisliti.