Bangladeš – Potopljena zemlja, dokumentarni film (12) (R)

Do 2050. godine 30% površine Bangladeša bit će pod vodom. Svaki treći stanovnik, odnosno 60 milijuna ljudi, živi u strahu od poplava. Nijedna zemlja na svijetu nije toliko ugrožena podizanjem razine mora. Glavni krivac je globalno zatopljenje. Na jugu zemlje, u delti Gangesa, morska voda prodire u kopno i utječe na cijelo gospodarstvo regije. Mnogi poljoprivrednici morali su se pomiriti s time da njihova rižišta postaju farme za uzgoj račića, ali taj posao nije jednako isplativ. Divovske rijeke prijete i unutrašnjosti Bangladeša. Led s Himalaje se topi, a velike monsunske kiše otežavaju protok obimne riječne vode prema moru. Nasipi i obale popuštaju. Svake godine desetke tisuća domova odnesu bujicama. Zbog sve češćih prirodnih katastrofa glavni grad Daka suočava se s velikim priljevom klimatskih izbjeglica. Izgubili su sve i traže povremene poslove u Daki kako bi preživjeli. Tako Korban Ali sada vozi rikšu. Težak je to posao, a mizerno plaćen. 12 sati dnevno, 7 dana u tjednu, okreće pedale svoje rikše u nadi da će djeci omogućiti bolji život. Svake godine u nabujalim vodama utopi se gotovo 15.000 djece. Plivanje se ne uči u školi te nekoliko nevladinih organizacija improvizira bazene u jezerima u ugroženim područjima kako bi djeca naučila plivati. Sohag je učitelj plivanja. On i kolege nadaju se da će tako spasiti stotine života jer utapanje je glavni uzrok smrtnosti djece u zemlji, ako izostavimo bolesti. Bangladeš se mora boriti protiv još jedne pošasti, a to je veliko onečišćenje zemlje. Ono je uglavnom uzrokovano tekstilnom industrijom koja zapošljava četiri milijuna ljudi. Katastrofa je to za okoliš. Svaki dan tone otrovnog otpada ispuštaju se u prirodu. Pogoni za pročišćavanje otpadnih voda prazne svoje spremnike pune kancerogenih kemikalija izravno u rijeke. Međutim, ova uspješna industrija, tako štetna za zdravlje i okoliš, omogućuje i procvat gospodarstva u Bangladešu. Računa se da bi od 2024. godine Bangladeš mogao otići s popisa najsiromašnijih zemalja. Nova srednja i viša klasa žele promijeniti poduzetništvo. Nastaju prve uzorne tvrtke. Jahirul se školovao u Australiji. Kao direktor brodorezališta uložio je 10 milijuna eura kako bi reciklirao opasni otpad poput azbesta, baterija i motornih ulja.