Svijet klasike: Djevojka sa Zapada

U povodu 100. godišnjice smrti Giacoma Puccinija HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci postavlja njegovu raritetnu operu "Djevojka sa Zapada". Veza s djelom koje se nekoć na ovim prostorima prevodilo kao "Čedo Zapada" i gradom Rijekom je povijesno. Rijeka je prije 110 godina ugostila talijansku trupu s tim naslovom, samo 4 godine nakon praizvedbe u njujorškome Metropolitanu, prigodom čega je i sam Puccini stigao u "Grad koji teče". Ravnatelj Riječke opere Dražen Siriščević želio je povijesnu, izvorniku vjernu inscenaciju vestern-opere, pa je angažirao i konje na premijeri ispred kazališta. Kauboji i kaubojica koji pjevaju na talijanskom jeziku prizivaju sjećanja na zlatno doba špageti-vesterna 60-ih i 70-ih godina, a tu estetiku slijedi i redateljski debitant, bas-bariton svjetskoga glasa Giorgio Surian. Ujedno on pjeva i jednog od glavnih likova, pohlepnog Šerifa Jacka Rancea, dok su uloge jedine žene u muškom svijetu, Minnie, i odabranika njezina srca, dobrohotnog bandita Ramerreza, povjerene nizozemskoj sopranistici Gabrielle Mouhlen i bugarskome tenoru Ivanu Momirovu. Redateljeve zamisli u stopu slijede scenografkinja Paola Lugarić Benzia, te kostimografkinje Kristina Komadina i Karla Kučić koje stvaraju autentični ambijent Divljeg zapada u doba Zlatne groznice. Za brigu o autentičnim replikama oružja na kojima se višestruko puca tijekom predstave zadužen je profesionalni oružar Goran Malčić. Posebnu snagu predstave čine vrsni interpreti niza epizodista među kojima se ističu Luka Ortar kao agent Ashby, Saša Matovina kao rudar Sid, te Dario Dugandžić u dvostrukoj ulozi rudara Bella i meksičkog bandita Josea Castra. Sveukupno zahtjevnu predstavu glazbeno predvodi mladi njemački šef-dirigent Riječke opere, Valentin Egel, kojemu ni gusti orkestar ispunjen mnogim filmskim zvukovljem poput pucnjave i fijuka vjetra nije predstavljao probleme.