Filmovi Luisa Bunuela: Ljepotica dana, francuski film (15) (R)

Drama. Mlada i lijepa Severine (C. Deneuve) kratko je vrijeme u braku s pariškim liječnikom Pierreom Serizyjem (J. Sorel), no premda ga voli nema s njim spolne odnose. Povremeno zamišlja prizore u kojima je muž prepušta kočijašima da je bičuju i siluju ili pak muž nagovara prijatelja Henrija Hussona (M. Piccoli) da na nju, dok je zavezana za stup, baca blato. Husson joj se i na javi često obraća dvosmislenim riječima, sugerirajući da nju zanima "drukčiji" seks i da postoje javne kuće u kojima rade žene kao što je ona. On joj spomene i adresu gospođe Anais (G. Page) koja pod paravanom modnog salona drži javnu kuću. Nakon malo premišljanja Severina se počne ondje sastajati s klijentima, uvijek u rano poslijepodne. Anais joj zato nadjene ime "Ljepotica dana" jer Severine ne želi da se sazna tko je. Prva osoba s kojom stupi u spolni odnos je tajanstveni Azijat. On joj najprije pokaže kutijicu u kojoj nešto zuji. Severine će neko vrijeme redovito odlaziti u javnu kuću, a da muž ništa neće naslutiti. Ali, i Husson je klijent gospođe Anais, a jednog dana pojavit će se i mladi kriminalac Marcel (P. Clementi) u kojeg će se Severine zaljubiti... "Ljepotica dana" je remek-djelo španjolskog nadrealista i jednog od najvećih redatelja u filmskoj povijesti Luisa Buňuela (1900-1983). Zbog ljevičarskih uvjerenja emigrirao je prije Drugog svjetskog rata iz Španjolske i gotovo pola života živio u Meksiku gdje je snimio niz zabavnih komercijalnih filmova u kojima se ipak osjećala njegova snažna ličnost. Na festivalu u Cannesu bio je posebno zapažen njegov socijalno-kritični film "Zaboravljeni" (1950) o mladim kriminalcima koji žive u Mexico Cityju. Od 1964. i filma "Dnevnik jedne sobarice" Buňuel najčešće snima u Francuskoj gdje nastaju njegovi slavni filmovi kao što su "Ljepotica dana", "Mliječni put" (1969), "Diskretni šarm buržoazije" (1972), "Fantom slobode" (1974) i "Taj mračni predmet želje" (1977). Režirao je ukupno trideset i pet filmova. "Ljepoticu dana" kritičari su najčešće opisivali kao sliku psihe frigidne buržujke.